SLAVONSKI BROD - Drugi travanjski sastanak, povodom obilježavanja 1. travnja - Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma i Dana klubova liječenih alkoholičara - održan je danas u Slavonskom Brodu. Nastavni zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije uporan je u jačanju profesionalnih kapaciteta te proširenja i unapređenja suradnje stručnjaka koji se bave problemima ovisnosti.

A ta borba protiv ovisnosti primarno je posao Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti brodsko-posavskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

- Godišnje deset do petnaest osoba potraži pomoć u našoj službi zbog problema s alkoholom. Stvarno stanje na terenu ne možemo znati. Dio tih pacijenata liječi se u bolnici. Ono što nam je drago jest to da sudovi sve češće propisuju mjere obveznog liječenja od alkoholizma. Uglavnom se radi o kaznenim djelima nasilja u obitelji uzrokovanom konzumiranjem alkohola. Primjećujemo značajan porast takvih sudskih odluka i to nam je drago jer je jedno vrijeme sve stagniralo. Tako se osobe mogu riješiti primarnog problema koji uzokuje nasilje u obitelji. Sud odredi obvezno liječenje na šest mjeseci i uspijemo u tom periodu motivirati te osobe jer im to promijeni kvalitetu života i odnose u obitelji. Važno nam je da se u liječenje uključi i član obitelji jer je onda uspješnost daleko veća. Na kraju postoji klub liječenih alkoholičara kao izbor za njih i način održavanja apstinencije. Upućujemo ih na uključenje u Klub nakon što istekne ta sudska mjera i dobar dio njih nas posluša, uključe se tamo u različite aktivnosti. - otkrila je doktorica Senka Gabud Gjurčević, voditeljica Službe pri Zavodu te dopredsjednica županijskog Povjerenstva za ovisnosti i ovisnička ponašanja Brodsko-posavske županije.

I nakon 'izlječenja', alkoholičari se čitav život moraju kloniti alkohola. To je teško u društvu koje potiče konzumaciju različitih alkoholnih pića, a posebice u Slavoniji gdje sve počinje i završava s rakijom.

- U tom se kontekstu ne mijenja ništa. Alkoholizam je kod nas socijalno prihvatljiv. Uz starije alkoholičare, sve više imamo i one mlade. Dobna se granica neprestano spušta. Oni su vikend-konzumenti koji tako počinju piti u ranoj dobi. Alkohol je kulturološki prihvatljiv, a dobar dio ljudi ga uzima jer liječi psihičke poteškoće. Alkohol je u malim dozama anksiolitik, lijek za smirenje i kad ga uzmete u maloj dozi, onda ste smireni... a dobar dio ljudi osjeća anksioznost na društvenim skupovima te da bi se mogli opustiti i zabaviti, uzmu alkohol na početku bilo koje svečanosti. To su u biti prikriveni alkoholičari. Kod nas nije prihvatljivo potražiti pomoć stručnjaka-psihologa i uzeti lijek za smirenje u takvim stresnim situacijama, ali je prihvatljivo uzeti aperitiv. Treba se znati zabavljati i bez da nam treba nešto izvana - ne mislim tu samo na alkohol nego i na sve drugo što se danas uzima da bi nam bilo dobro i da bismo drugima bili zabavni. - poručila je doktorica Gabud Gjurčević, naglasivši kako je oznaka svake ovisnosti da zbog nje zanemarujemo svakodnevne potrebe i obveze.

Mada ljubav prema alkoholu ne jenjava iz generacije u generaviju, mladi danas piju nešto drukčije no stari.

- Hrvatska je veoma heterogena po pitanju ovisnosti. Droge su veći problem u primorskim županijama i većim gradovima, a pijenje alkohola je vodeći zdravstveni izazov u sjevernijim dijelovima i Slavoniji. Kod mladih postoje novi trendovi. Jedan od njih je takozvani binge drinking ili ekscesivno epizodično pijenje. To je pijenje radi pijenja, pijenje veće količine obično žestokih alkoholnih pića u kraćem vremenu (pet-šest pića unutar sat-sat i pol), kako bi se osobe što prije dovele pod utjecaj alkohola. Potom tek odlaze u grad i samo održavaju tu razinu opijenosti. To je sasvim drukčije no prije. Ekonomski razlog je pritom prevladavajući. Piće u gradu je skupo pa mladi odlučuju dovesti se pod utjecaj alkohola prije samog izlaska. To je izuzetno opasno. Alkohol je otrov i time se mladi dovode u stanje izrazite akutne intoksikacije, što za sobom povlači sve rizike... u jednom trenutku više ne mogu kontrolirati ponašanje, što predstavlja ugrozu za njih, a potencijalno i za druge, pogotovo ako sudjeluju u prometu. Tu je i rizik od nasilja, promiskuitetnog ponašanja i sličnog. - kazao je Siniša Brlas, govornik na današnjem skupu, specijalist kliničke psihologije, voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije i predsjednik Povjerenstva za suzbijanje ovisnosti VPŽ.

Važno je naglasiti kako je današnji stručni skup jedna je od aktivnosti Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. na području Brodsko-posavske županije koja ga je i podržala.