Sedam banaka u Hrvatskoj, čija je ukupna imovina veća od otprilike dvije milijarde eura (15 milijardi kuna), obavezno je omogućiti građanima ugovaranje osnovnog računa. To su ZABA, PBZ, RBA, HPB, OTP, Addiko i Erste banka. No, mnogi građani to ne znaju i nitko im za to ne govori.
U MEDIJIMA se dosta piše o tome da bismo od siječnja trebali imati pravo na besplatan bankovni račun za primanje plaće, ali važno je naglasiti dvije stvari. - za Index piše Toni Milun.
Prvo, to ne ide automatizmom, već morate umjesto redovnog tekućeg računa u banci otvoriti račun koji se zove osnovni račun.
Osnovni račun postoji već sedam godina
Drugo, osnovni račun postoji već sedam godina. Cijena za vođenje osnovnog računa trenutno je od 2 do 3 eura mjesečno, ovisno o banci, a nju su uključeni internet ili mobilno bankarstvo i 10 ili 20 transakcija. Još ako spadate u jednu od šest osjetljivih skupina potrošača, imate pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu za svega 20 centi mjesečno ili posve besplatno.
Dakle, već sedam godina postoje dvije vrste bankovnih računa na kojima smo mogli uštedjeti velike količine novca, ali mnogi to nisu znali. To su osnovni račun za sve građane i osnovni račun za osjetljivu skupinu. Iako u Hrvatskoj ima više od 4.5 milijuna otvorenih tekućih računa, na dan 31. 12. 2024. bilo je otvoreno svega 4939 osnovnih računa, od čega 2282 osnovna računa za osjetljivu skupinu. Te račune možete koristiti za primanje plaće, plaćanje računa, podizanje gotovine s bankomata, ugovaranje trajnih naloga, internet i mobilnog bankarstva, baš kao i redovni tekući račun koji imate.
Sedam banaka u Hrvatskoj, čija je ukupna imovina veća od otprilike dvije milijarde eura (15 milijardi kuna), obavezno je omogućiti građanima ugovaranje osnovnog računa. To su ZABA, PBZ, RBA, HPB, OTP, Addiko i Erste banka.
Ima i nedostataka
No, postoje i neki nedostaci. Prvi je to što osnovni račun nema mogućnost prekoračenja, tj. minusa. Drugi je to što se radi samo o eurskom računu i ako želite na njega polagati strane valute, poput američkih dolara ili britanskih funti, to nećete moći. Treći je da uz njega ne ide kreditna kartica i četvrti je da ne smijete imati otvoren dodatni tekući ili žiro račun u bilo kojoj drugoj banci.
Budući da stotine tisuća hrvatskih građana ne koriste prekoračenje, nakon što smo uveli euro, strane valute koristimo vrlo malo, a debitne kartice služe za plaćanja i preko interneta, možemo reći da je velikom broju građana isplativije otvoriti osnovni račun od redovnog tekućeg računa.
Osjetljivu skupinu potrošača čine korisnici sljedećih prava:
-
zajamčene minimalne naknade
-
naknade za osobne potrebe korisnika smještaja
-
naknade za redovito studiranje
-
osobne invalidnine
-
doplatak za pomoć i njegu
-
naknade do zaposlenja.
Ako koristite neko od ovih prava, i vi možete otići u jednu od sedam navedenih banaka i zatražiti otvaranje osnovnog računa za osjetljivu skupinu potrošača. Naknada za vođenje računa je do 20 centi mjesečno ili je nema.
Osnovni račun za osjetljivu skupinu potrošača možete dobiti ako priložite dokumentaciju kojom dokazujete da pripadate zaštićenoj skupini potrošača.
Najvažnije je priložiti dokument kojim potvrđujete da primate naknadu, npr. od HZZ-a.
Provjerio sam stanje na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i na dan pisanja članka u Hrvatskoj je preko 20 tisuća ljudi koji primaju naknadu i imaju pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu.
Razgovarao sam s nekoliko ljudi koji su posljednjih godina barem kratak period bili prijavljeni na burzi i rekli su mi da im nitko nije spomenuo ovo pravo. Jednoj je osobi banka u tom periodu ukinula pravo na osobnog bankara, ukinut joj je i minus jer je ostala bez redovnih primanja, ali su joj i dalje tekući račun naplaćivali nekoliko eura, tada pedesetak kuna mjesečno. Nitko joj nije rekao da ima pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu potrošača.
Članak je u cijelosti dostupan OVDJE.
