DRŽAVNI zavod za statistiku uoči Dana žena objavio je zanimljivu digitalnu publikaciju naslova „Statistika od M do Ž" u koju je objedinio niz podataka iz različitih statističkih područja o razlikama i sličnostima među muškarcima i ženama.

Brodsko-posavska županija je među tri hrvatske županije s najvišim udjelom zaposlenih muškaraca, čak 60,5 posto, dok je Krapinsko-zagorska županija prva s najvišim udjelom zaposlenih žena s postotkom od 52,1 posto.

Publikacija donosi niz zanimljivih podataka. Saznajemo kako je 'žena u Hrvata' nešto više nego 'jačeg spola'. Udio u stanovništvu Republike Hrvatske iznosi 51,7 posto. U Hrvatskoj je najviše žena starijih od 75 godina, više od 240 tisuća.

Udio živorođenih dječaka za 1,6 posto je veći od djevojčica koje hrvatski roditeljski dom kada odrastu, u prosjeku, napuštaju s 30,4 godine, dok muški to čine tek s 33,4 godina 'staža' pod maminim i tatinim krovom.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka je 28,6 godina, a ženika 31,1 godina.

Kada je u pitanju odseljeno stanovništvo, udio žena u njemu je 44,6 posto, a muškaraca 55,4 posto - što pokazuje promjenu trenda od prije nekoliko desetljeća, kada su 'gastarbajteri' bili uglavnom samo muškarci, dok su domaćice s djecom ostajale u domovini.

Žene, poznato je, žive duže nego muškarci. U Hrvatskoj je očekivano trajanje života žene pri rođenju 80,9 godina, dok djedovi u prosjeku žive šest godina kraće.

Kada bi se igrale utakmice Hrvata i Hrvatica koji imaju stotinu i više godina, ženska bi repka svakako pobijedila mušku. Imala bi, naime, 128 igračica, a muška za stotinu manje.

I među studentima upisanima na visoka učilišta, trenutno je više žena - 57 posto, a među onima koji su diplomirali još je veći udio žena - 59,7 posto. Doktorica znanosti je 55,4 posto, a odgojiteljima i učiteljima zanimanje 'krade' ljepši spol pa ih je u vrtićima i među školskim klupama tek 0,8 posto.

U ukupnom broju istraživača, nažalost, 'vode' muškarci, ali ne s velikom razlikom. Ima ih 51,6 posto. Posječna dob Hrvatica pri prvom je zaposlenju 26 godina, a udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 52,9 posto. S druge strane, prosječna je dob prvog zaposlenja kod Hrvata 22 godine.

Brodsko-posavska županija je među tri hrvatske županije s najvišim udjelom zaposlenih muškaraca, čak 60,5 posto, dok je Krapinsko-zagorska županija prva s najvišim udjelom zaposlenih žena s postotkom od 52,1 posto.

Muškarci prevladavaju u građevinarstvu, a žene u djelatnostima zdravstvene zaštite i obrazovanju.

Na rukovodećim je pozicijama u Hrvatskoj poražavajuće malo postotak žena - tek 29 posto. Strašan je i podatak da žene jednako rade za manju plaću pa je prosječna neto plaća po zaposlenoj ženi 5294 kune, dok je po muškarcu ta plaća 6060 kuna. Razlika je to od nevjerojatnih 12,6 posto.

Vozačica u Hrvatskoj ima milijun, dok vozača ima 1,4 milijuna.

Žene se, ipak, čini se više zabavljaju pa su u broju privatnih putovanja od 4 milijuna, 2,1 milijun odradile žene. Muškarce 'šišaju' i u privatnim višednevnim putovanjima s 51,2 posto.

Kuća je i dalje ženska obaveza jer svakodnevno kuha i kućanske poslove obavlja tek 12 posto muškaraca i 62 posto žena. Osim toga, žene stignu i svakodnevno skrbiti o djeci i njihovu obrazovanju pa to čini 79 posto žena i tek 54 posto muškaraca.

Pomalo nas je razočarao podatak da društvene mreže koristi veći broj žena, nego muškaraca - omjer je postotaka 74:69. Ipak, svakodnevno na internetu 'visi' 87 posto žena i 88 posto muškaraca, a internetsko bankarstvo koristi 52 posto žena i 57 posto muškaraca.