/ 43
34724
Prikaza
5
Komentara
SLAVONSKI BROD - Na osmoj redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini Udruge HVIDR-a Slavonski Brod, održanoj 30. lipnja u Dvorani Brod, za predsjednika je, ponovo, jednoglasno izabran 'novi stari' predsjednik Mato Pudić, a za dopredsjednika Marko Miloš. Također, jednoglasno. Iz takvog izvještaja netko bi mogao zaključiti kako je sve prošlo glatko, no iz činjenice da je sjednica Skupštine bila zakazana u 17 sati, a da joj se u 21 još nije nazirao kraj - lako je zaključiti kako je bilo itekako burno.
Na samom početku, Skupština je kasnila s početkom rada gotovo dva sata zbog popisivanja svih članova koji su joj željeli nazočiti, a prema protuepidemijskim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Brojnost članova koji su se odazvali pozivu također je dala naslutiti kako se nešto kuha, a kasnije su i potvrđene glasine o nezadovoljstvu dijela članova Udruge.
Naime, oporba starom (i novom) vodstvu zakasnila je s predajom kandidature, a vodstvo Udruge smatralo je naknadno kandidiranje suprotno odredbama pozitivnih akata HVIDR-e. Osim toga, pravo glasa nisu imali oni koji nisu aktivni, odnosno, ne sudjeluju članarinama u radu Udruge. Ipak, ne možemo se oteti dojmu kako su to tek površinski razlozi sukoba koji su nastupili kada je postalo jasno kako će u glasovanju svaka ruka biti bitna za prevagu pri izboru vodstva HVIDR-e Slavonski Brod.
Već na odlučivanju o dnevnom redu, kada se za riječ javio umirovljeni general Mladen Kruljac, počelo je 'iskriti'. Na koji način bilo je vidljivo iz njegova obraćanja predsjedniku HVIDR-e, Mati Pudiću:
- Ti mene oslovljavaš s „Mladene", to je stvar odgoja i kulture.
- Oprostite, gospodine generale, mislio sam da smo mi na „ti".
- Na „ti" smo u birtiji, a ne na ovakvim službenim događanjima.
- Ispričavam se gospodine generale, odsad ću Vas tako oslovljavati.
U svom kratkom izlaganju general Kruljac iznio je prijedlog promjene dnevnog reda.
- Hvala gradonačelniku što je jednako pozdravio sve branitelje s obje strane rijeke Save. On je naš suborac, mi se pred njim nemamo što sramiti. Nemojte da ovdje danas bude Budva. Skupština je najviše tijelo Udruge. Ne može balavac zaštitar heroje Domovinskog rata tjerati van jer nisu na vrijeme platili članarinu. Jesu li članovi uplatili članarinu danas ili neki drugi dan, to je nebitno. Pravo glasa trebaju imati svi danas ovdje nazočni, a ovaj 21 glas ekipe iz Stockholma i Münchena poništite. Samo mi ovdje nazočni trebamo glasovati. - kazao je general Mladen Kruljac.
I drugi pripadnici 3. bojne 3. gardijske brigade imali su primjedbe.
- Prema Poslovniku poziv na Skupštinu mora imati urudžbeni broj i biti poslan preporučeno. To nije ispoštovano. Osim toga, oni koji su 23. lipnja platili članarinu sada nemaju pravo glasa. - bunio se zbog tehničkih nepravilnosti Luka Krijan, no Pudić je tvrdio kako je sve odrađeno prema Poslovniku. Pozivi su aktivnim članovima poslani sedam dana ranije na adrese koje su pri upisu ustupili Udruzi.
Nakon što prijedlozi protivnika aktualnog vodstva HVIDR-e na glasovanju nisu dobili većinu, umirovljeni general Mladen Kruljac pozvao ih je neka napuste Skupštine što su neki i učinili.
U nastavku, vođeni načelom novinarske objektivnosti, donosimo izjave s obje strane
- Dajem izjavu u ime šezdeset pripadnika HVIDR-e. Danas je trebala biti održana osma redovna izborna skupština. Za vrijeme COVID-a su zloupotrijebljene institucije. Rekli su prvo da se nitko ne može kandidirati za predsjednika do nekog datuma pa su drugi put to pomaknuli na neki drugi datum. Prema statutu i zakonu o Udrugama, svaki punopravni član može se prijaviti za neku od funkcija. Aktualni predsjednik rekao je kako će on biti kandidat i svi ostali kandidati mogu izabrati jednog kandidata. To ni Sjeverna Koreja ne radi, a kamoli Banja Luka, ne znam kako tu sprdačinu dopuste u Republici Hrvatskoj. Oni imaju deponiran potpis od 21 pripadnika HVIDR-e, ljudi koji žive u Njemačkoj, Italiji, na službenom su putu, da oni imaju danas pravo glasa. Razgovarao sam danas s predsjednikom HVIDR-e Republike Hrvatske i potvrdio mi je kako glasovati mogu samo nazočni na Skupštini. Glasovanje može biti tajno i javno. Drugo, ranjenim braniteljima zabranili su ulaz. Predlažem da DORH uđe u gradsku HVIDR-u oko EU projekata, putnih naloga, rada šanka i svega ostalog. - kazao je umirovljeni general Mladen Kruljac.
- Predsjednik skupštine je zabranio tajnici da nam izdaje bilo kakve dokumente. Kao što je zabranio da prima bilo kakve kandidacijske liste, bilo kakve papire. Konobaru je zabranio da primi moju preporučenu pošiljku kojom sam poslao svoju kandidaturu jer me kandidiralo 45 ljudi, veterana Treće gardijske brigade Kune. Svaki član HVIDR-e može birati i biti biran. Predsjednik kaže bit će on i još jedan, a Skupština može predložiti pola. Ako je predsjednik jedan, sad vi meni recite, koja strana mog tijela je druga polovica. Kršimo Statut ako mene cijelog predlože za protukandidata. Ovo je totalno nelegalno. Sve se spremalo prije koronavirusa kako bi se zadržala postojeća ekipa. - kazao je Luka Krijan.
- Nisu mi dali da se kandidiram. Rekli su da sam zakasnio. To je manipulacija zbog zataškavanja novčanih sredstava koja su nestala. Hrvatski porezni obveznici plaćaju HVIDR-u i imaju pravo znati što se tamo događa. Devedeset tisuća kuna potrošili su na uredski materijal. To je nevjerojatno, to je apsurd i čisto pranje novca. Moraju doći institucije i to očistiti. Osim toga, mnogi su dobili stanove posljednje četiri godine. Potrebno je provjeriti kriterije. I sam predsjednik je dobio stan. Trebamo vidjeti koji je bio na spisku i je li to bilo ispravno. Ako nije, mora mu se to oduzeti jer 2020. je godina, naša djeca odlaze van zbog velike nepravde. Borili smo se i pravde mora biti. Predsjednik je iz naše postrojbe. Ako smo mi s kojima je bio u ratu protiv njega, tko je ostao da ga podržava. Tko je taj Marko Miloš? Tko je taj Slavko Bilandžija? Tko su ti ljudi koji zadnjih 17 godina nisu bili u HVIDR-i? Pojave se kad su financijski interesi. Pod odgovornošću izjavljujem, Marko Miloš je u BiH optužen na sedam godina zatvora za ratni zločin. On meni kvari HVIDR-u i njemu tu nije mjesto. Ja sam reagirao na sve to, nitko me nije slušao. - kazao je Marijan Peić koji tvrdi kako je on sadašnjeg predsjednika Pudića i 'postavio na vlast', a potom je, i sam kao član Predsjedništva, „uočio kako je čovjek bolestan od PTSP-a". Pudića je Peić nazvao manipulatorom i diktatorom.
Od Peića prozvani zapovjednik voda za posebne namjene 108. brigade ZNG HV, a potom zapovjednik Vojne policije, bojnik u mirovini Slavko Bilandžija, pak, za SBplus je kazao: "Dok sam ja u listopadu 1990. čuvao i razvozio oružje za Požegu, Novu Gradišku i Slavonski Brod, Marijan Peić je možda navijao za Jugoslaviju. Sa svim tim bukačima, Peićem, Kruljcem i drugima, spreman sam u svako doba dana i na svakom mjestu, javno, raspravljati o našim ratnim putevima te ponašanju tijekom i poslije rata".
A kako je na sve te optužbe odgovorio predsjednik HVIDR-e, Mato Pudić, donosimo u nastavku.
- Dana 16. ožujka raspisali smo obavijest za izvanrednu izbornu skupštinu koja se trebala održati 17. travnja. No, 19. ožujka od Stožera civilne zaštite dobili smo zabranu održavanja zbog koronavirusa. Sazvali smo odmah Predsjedništvo kako bi donijeli takvu odluku. 8. svibnja smo donijeli odluku da je skupština odgođena s neodređenim datumom. Kandidaturu su svi mogli predati, radila je HVIDR-a u dežurstvu, pošta, moglo se dostaviti mailom, najaviti dolazak telefonski. Rok je istekao, pojavile su se prijetnje i prisile da se uzmu zahtjevi za kandidacijske liste, što sam odbio jer mi Statut i Poslovnik to ne dozvoljavaju. Zato je došlo do ovog. Ako netko ne može u zadanom roku dati kandidaturu, a može kasnije vršiti pritisak, sve je jasno. Njihov odlazak nije utjecao na održavanje Skupštine jer odazvani članovi čine kvorum za održavanje skupštine. Prije je sve išlo po principu da nije bitno - pojasnio je predsjednik Pudić, kazavši kako je moguće da su HVIDR-ini višemilijunski projekti kamen spoticanja.
Napomenimo tek kako je u 'Pudićevom mandatu' pokrenuto nekoliko višemilijunskih projekata, rađenih u suradnji s Razvojnom agencijom Grada Slavonskog Broda. Sam predsjednik Pudić i ranije je za SBplus kazao kako HVIDR-a više ne može biti Udruga koja samo uzima i zahtijeva, nego se za novce i dobrobit svojih članova mora dobrano potruditi i naraditi.
Gradonačelnik Grada Slavonskog Broda, strpljivo je dva sata čekao na početak Skupštine, a potom se obratio svojim suborcima riječima: „Ne damo se ni nakon trideset godina. Nemam običaj odlaziti na skupove udruga ali, zbog dosadašnje uspješne suradnje, danas sam u ime Grada Slavonskog Broda došao dati podršku svima vama jer mislim da to zaslužujete". Zatim, vjerojatno 'zbog ranije preuzetih obveza', Skupštinu je napustio prije početka sukoba.
Vlado , mogu se složiti s tobom a i ne moram, znaš zašto ,da postoji jedna udruga branitelja ili recimo udruga umirovljenika daleko bi b ibili jači u odnosu na stotine koliko ih sada ima i mogli bi nešto napraviti... Prikaži sveiti . Ovako čista borba za vlast i osobni boljitak , čim se spomene vođenje šanka ili nečega slićnog odmah mi je sve jasno ili ja sam bio tu i tamo a gdje si ti . Problem je opet u zakonima i rupama .Recimo sitni primjer, Brod iako nema veze sa udrugama koliko ima istovjetnih sportskih klubova u rukometu košarci i odbojci a nijedan nije ništa konkretno napravio ,nastali su samo zato što dvije ili tri osobe nisu mogle funkcionirati zajedno i s druge strane svi dobiju neke sitne novce s kojima ne mogu ništa.AKO je pitanje vođenja šanka ili tko je platio članarinu dan prije ili poslije krucijalno pitanje udruga onda gube smisao
bravo mika, udruge čiji su članovi porezni obveznici imaju jedini motiv izvlačenje novaca poreznih obveznika...hahaha treba ih ukinut...doduše trebalo bi prvo izmjenit temelje ustav jer je temelj svake demokracije sloboda udruživanja. Ti vjerojatno misliš da "udruga" znači druženje, zato što... Prikaži sve slično zvuče, ali, udruga znači udruživanje pojedinaca zbog artikuliranja ciljeva specifičnih za tu grupu ljudi. Svrha udruga je da pomažu državi (koja je udruga poreznih obveznika) u riješavanju problema specifičnih skupina građana koji su se udružili radi lakšeg i legitimnijeg definiranja rješenja za probleme specifične za tu skupinu poreznih obveznika. Tako država ima na jednom mjestu aktivne zastupnike svakakvih specifičnosti koji su kroz pravno regulirani oblik stekli legitimitet da zastupaju te svoje specifičnosti i porezne obveznike kojih se to tiće. Ljudi koji rade u udrugama predlažu zakone vezane za svoje specifičnosti te tako poboljšavaju pravno uređenje države. Udruge se bave mnogim temama za koje država nema sluha jer nema ljudske resurse ili ih namjerno neželi rješavati. Uglavnom udruge su jako jako jako važne civilno društvo.