Povodom vrlo oštrih kritika, koje su i neki članovi hrvatske Vlade, posredstvom medija, upućivali Hrvatskom Crvenom križu, a zbog činjenice da je u pitanju hrvatska udruga koju vodi Brođanin, primarijus dr. Josip Jelić, odlučili smo "čuti i drugu stranu". Vidjevši sadržaj intervjua, dr. Jelić nije želio autorizirati ga.
Načelnik općine Gunja, Hrvoje Lucić, 24. lipnja, u HTV-ovom Dnevniku 3, vrlo ozbiljno optužio je odnos Hrvatskog Crvenog križa prema poplavljenima rekavši: „Crveni križ je jedna vrlo bahata organizacija. U općini Gunja živi 4270 stanovnika, sve je bilo poplavljeno i ništa nije sporno. Ni do jednog stanovnika nije došla ni jedna kuna pomoći, niti je itko iz HCK došao u Gunju razgovarati o tomu što je potrebno našoj, jednoj od najsiromašnijih općina u Hrvatskoj." Što je istina od toga, gospodine Jeliću?
Da je u Gunji stradalo 4270 ljudi, jeste točno, a ostalo nije. Naime, 16. svibnja, u Posavini, dogodila se velika nesreća, prirodna katastrofa, u kojoj je poplavljeno tisuće kuća, a tisuće ljudi prisiljeno je na iseljavanje. Istoga dana Hrvatski Crveni križ uključio se u spašavanje i pružanje pomoći ugroženom stanovništvu.
Od samog početka nesreće, rekao bih istoga sata, angažirali smo sve naše ljude na prihvatu ugroženog stanovništva. U vrlo kratkom vremenu smjestili smo ih u prihvatilišta i po domovima ljudi dobroga srca, koji su ih primili. Prihvat je tekao fantastičnom brzinom. Uglavnom, ljudi su bili smješteni u okolna sela. Vrlo je simptomatično i(li) simpatično to zbrinjavanje teklo. Zapravo ljudski dirljivo. Nakon što smo izbjegle smjestili u tri objekta: Cernu, Vinkovce i Županju, počeli su dolaziti ljudi koji su za vrijeme Domovinskog rata bili izgnani iz svojih sela, a našli su utočište baš u selima koje je sad poplavila rijeka Sava. Doslovce, odveli su gotovo sve unesrećene tako da su, od tri prihvatilišta, dva ostala potpuno prazna, a ostalo je samo još prihvatilište u Cerni.
Kolika je bila suosjećajnost Cernjana prema ljudima u prihvatilištu vidljivo je iz brzog reagiranja na vrstu jela koju su pripremili. Naime, skuhan je bio vojnički grah s kobasicom, a kad se shvatilo da je među izbjeglim Gunjanima dosta muslimana, nije prošlo ni sat vremena, volonteri Crvenog križa ispraznili su sve frižidere s piletinom u Cerni i napravili pileći paprikaš, poštujući vjernički kodeks o načinu ishrane.
Jedna od najtežih optužbi odnosi se na tvrdnju da je načelnik Lucić pokušao dogovoriti dostavu hrane, ali su mu u HCK-u kazali da je „to nemoguće", je li to istina?
Zavisi od toga kad je pokušao organizirati dostavu hrane u selo - prije ili poslije zabrane od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Hrvatski Crveni križ, odmah nakon javno objavljenog apela, krenuo je u veliku akciju prikupljanja svih vidova pomoći. Osjetila se velika sinergija u želji svih medija da pomognu koliko mogu. Zbog toga je apel imao velik uspjeh, a pomoć je počela pristizati u nevjerojatnim količinama. Kamioni i kamioni robe dolazili su na sva skladišta, jedno po jedno počelo se puniti. Do te mjere da se više nije imalo gdje primati. Napunjena su i druga skladišta u Zagrebu. Robni terminali su nam iznajmili dio svojih skladišta. U Slavonskom Brodu su, na pet mjesta, skladišta bila popunjena. U Županji su, pored naših skladišta, korištena i skladišta Šećerane. Pomoć je neprekidno, danonoćno, pristizala u ta skladišta.
U Drenovcima, svaki dan, kuhamo dvije tisuće toplih obroka. Svi Gunjani, ma gdje bili smješteni u okolnim selima, dobivali su redovito hranu. Tako da je izjava općinskog načelnika Gunje, zapravo, nevjerojatna.
U Gunju se nije smjela unositi hrana sve do četvrtka 26. lipnja, jer je to bila izričita zabrana Zavoda za javno zdravstvo - iz higijensko epidemioloških razloga. Zbog toga optužba da Crveni križ nije donosio hranu u Gunju je zapravo monstruozna, jer se to nije smjelo činiti.
Od kad je Gunja dezinficirana dopušteno je u nju unositi hranu. Tamo je otvorena i kuhinja koju vodi Hrvatska vojska. Pritom, nitko ne spominje činjenicu da hranu za tu kuhinju priprema - osigurava i Crveni križ iz Županje.
Je li vama logično da bi netko od onih kojima je jedina zadaća organizirati pomoć stradalima, a cilj pomoći unesrećene - nakon što je prikupio tolika materijalna i financijska sredstva - odbio ih isporučiti potrebitima? Koliko je to logično toliko je i istinito.
„Politički direktor Crvenog križa neka se ukrca u svoj fini auto, ode na teren i neka dijeli pomoć. Prioritet HCK ne smije biti oročavanje novčanih sredstava, nego pomoć ljudima", kazao je novinarima potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić u povodu izjava iz HCK o tomu kako „još ne znaju" što će sa skupljenim milijunima, pa su „oročili novac". Jeste li oročili novac zbog toga što "još niste znali" kome ga podijeliti, ili ste to učinili kako biste uvećali glavnicu?
Iz jednog i drugog razloga. U to vrijeme prikupljena 22 milijuna oročili smo, s pravom da novac podignemo kad želimo, jer "još nismo znali" kome podijeliti pomoć, a greške u podjeli željeli smo svesti na najmanju moguću mjeru. Pa, još uvijek usklađujemo popise stradalih...
Nakon što smo došli do spoznaje kako smo prikupili početni iznos od 22 milijuna kuna, trebali smo ozbiljno pripremati se za podjelu toga novca. Suočeni s činjenicom da zapravo nemamo kvalitetan popis ugroženih stanovnika, odnosno, da imamo tek snimku poplavljenih kuća s nepotpunim podacima, koju je napravilo Ministarstvo graditeljstva.
Želeći poboljšati uvid u stanje, tražili smo izvješća od načelnika općina. Sazvali smo sastanak na koji su se odazvali svi načelnici općina, osim načelnika Općine Gunja, koji je poslao svog predstavnika. Molili smo popis svih domaćinstava s jasnom informacijom o tome - koja domaćinstva su ugrožena i s koliko članova obitelji, kako bismo, zajedno, što kvalitetnije mogli podijeliti novce¸i nužne potrepštine. Oni su nas uputili na krizne stožere, a krizni stožeri su nas ponovo uputili na načelnike. Zbog toga, nismo mogli doći do popisa unesrećenih s podrobnijim podacima o razini šteta.
Svih 8700 osoba, izmještenih iz svojih kuća, služba traženja Crvenog križa popisala je. Međutim, među njima ima i onih koji su, na primjer, preventivno izmješteni tek dva dana, a potom su vraćeni svojim kućama, jer one nisu bile poplavljene. Već tu imali smo problem kako postupati s ljudima kojima kuća nije oštećena, a nalazi se u poplavljenom području.
Kako bismo bili što je moguće brži, efikasniji i pravedniji, 7. lipnja, uputili smo hrvatskoj Vladi dopis u kojem smo im predložili osnivanje koordinacijskog tijela, koje bi osiguralo da se ljudski, materijalni i financijski resursi, s kojima raspolažu razni subjekti u Hrvatskoj, koriste maksimalno učinkovito.
Na to pismo nismo dobili nikakav, ni pozitivan ni negativan, odgovor. Kako smo vidjeli da se tenzije dižu, nervoza raste, da se novac traži sad i odmah, sukladno mojim ovlastima, 16. lipnja sazvao sam sjednicu Glavnog odbora, koji ima 23 člana, s ciljem donošenja odluke o raspodjeli sredstava.
Optužba što oročavamo sredstva prikupljena kao humanitarnu pomoć za postradale od poplave, također je stupidna. Naime, oročavanje se čini sukladno pravilima međunarodnog Crvenog križa i uobičajena su jer povećavaju glavnicu prije nego bude stavljena u funkciju. Na primjer, za 22 milijuna kuna, koje smo oročili na mjesec dana, dobili smo dodatnih 48 tisuća kuna i, dakako, priložili ih ukupnoj sumi za pomoć postradalima. Dakle, normalno je i poželjno da se vladamo manirom dobrog gospodara i sredstva uvećavamo do početka njihove raspodjele.
Mislite li kako je primjereno da izvršni predsjednik HCK ima koeficijent plaće 8,99 dok redsjednik Vlade ima 7,86?
Molim vas da to pitanje ne postavljate.
Da ste odluku o podjeli sredstava donijeli prije, vjerojatno, mediji vas ne bi 'razapinjali'.
U prošli petak, 27. lipnja, održana je sjednica Glavnog odbora. Nekoliko dana prije te sjednice nastao je takav orkestrirani napad na ugled i čast Hrvatskog Crvenog križa s toliko neargumentiranih optužaba, toliko nastojanja da se u potpunosti uništi ugled najstarije hrvatske humanitarne organizacije, da je to zapravo bilo neviđeno. Gotovo da nije bilo medija koji nije sudjelovao u natjecanju tko će više oblatiti Crveni križ. Što je najžalosnije, zapravo, nitko od tih koji su blatili Crveni križ, nije otišao na lice mjesta kako bi vidio što se događa na terenu.
Da su bili na mjestu nesreće saznali bi kako je tamo skuhana 71 tisuću toplih obroka. Crveni križ je hranio vojsku, vatrogasce, sve koji su spašavali, sanirali ili branili ta područja. Crveni križ je hranio sve izmještene ljude, što i danas radi. Crveni križ je svim izbjeglim obiteljima slao sve potrepštine nužne za život: brašno, šećer, rižu, sol, higijenske potrepštine, hranu za djecu pelene za djecu i odrasle, toaletni papir... sve što je ljudima bilo potrebno za svakodnevni život.
"Zbog toga što Crveni križ nema vlastiti donatorski broj telefona, iako ga već 10 godina traži", kazala je za Glas Slavonije voditeljica Službe za odnose s javnošću HCK, Vlasta Vidović-Šaša, "prikupljanje donacija obavljamo posredstvom privatnika, kao i Caritas". Javnost, uglavnom, ne zna kako telefon 060-90-11, posredstvom kojega ste prikupili oko 62 milijuna kuna za poplavljene, pripada teleoperateru 'Moj telekom' d.o.o. u vlasništvu Zdravka Markote. Tvrtke koja je registrirana u Zagrebu, a na Visokom je trgovačkom sudu u postupku predstečajne nagodbe, zbog 45 milijuna kuna duga. Braća Zdravko i Željko Markota poznati su javnosti iz nekoliko afera u vezi s telekomunikacijskim uslugama s dodanom vrijednošću, realizacijom interaktivnih tv-aplikacija i sadržaja, nagradnih igara, ali i privatizacijskim skandalom na Otoku znanja.
Jeste li posao baš s ovim teleoperaterom ugovorili jer je bio najjeftiniji? Je li vlasnik donatorskog telefona 060-90-11 odrekao se profita od tog posla kao što se Vlada odrekla PDV-a? Zbog čega HCK surađuje s kontroverznim teleoperaterom koji je u dugovima i na sudu radi predstečajne nagodbe?
Dakle, to je još jedna sramotna optužba na račun Crvenog križa, koja pokazuje nepoznavanje pozitivnih hrvatskih propisa, prema kojima nitko ne smije imati 'privatni' humanitarni telefon. A za tehničko operativne poslove, od 2000. godine, Crveni križ angažira licenciranu agenciju za te potrebe i dosad nije bilo nikakvih primjedbi na njihov rad. Osim toga, ovo nije prva poplava nakon koje smo provodili akciju 'humanitarni telefon'.
Od prikupljenih sredstava putem humanitarnog telefona nitko nije dobio niti jedne kune, jer su se HT i operater odrekli svojih naknada.
Veliki krimen, kojeg su isticali brojni mediji, odnosi se na ogromnu količinu nerazvrstane robe snimljene u jednoj od hala u kojima je prikupljana humanitarna pomoć.
Slika je vjerodostojna i nimalo neuobičajena. Dapače, ona samo kazuje koliki napor su morali učiniti profesionalci i volonteri Crvenog križa da bi svu tu robu, prema standardima Crvenog križa, razvrstali, spakirali i složili kao u apotekama. Za te poslove, dosad, utrošeno je 90 tisuća sati.
Najviše me pogodila optužba da profesionalci i volonteri Crvenog križa u Županji postupaju nehumano prema ljudima u potrebi, dapače, da kradu humanitarnu pomoć i nose svojim kućama. Optužba se temelji na fotografijama i svjedočenju jednog čovjeka koji odrađuje zatvorsku kaznu "radom za opće dobro". Optužba me posebno pogodila jer, kao predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, ravnateljicu županjskog Crvenog križa izuzetno poštujem i smatram ju apsolutno najhumanijom i najpredanijom profesionalkom u Crvenom križu, od svih 130 društava.
Nakon trotjednih pohvala za rad, koji jer stizao iz svih društvenih oblasti i medija, uslijedio je tjedan u kojem su osvanuli naslovi "Skandal u Crvenom križu", "Kriminal u Crvenom križu"... nastalo je natjecanje tko će više ocrniti Crveni križ.
S druge strane, iz sjedišta međunarodnog crvenog križa u Ženevi, Hrvatskom Crvenom križu stigla je službena pohvala za aktivnosti koje smo činili i činimo te suosjećanje s napaćenim narodom i izražavanje želje da ustrajemo u svojim naporima koje činimo.
Ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš također je kritizirala HCK tvrdeći kako ste od njih dobili točan popis objekata i karte s vodnom linijom. "Dakle", kazala je: "sve znamo, ali netko očito koristi svoju poziciju u neke druge svrhe". Je li moguće da bi HCK svoju ulogu koristio u "neke druge svrhe". Političke na primjer, budući da vas optužuju kako ste, ustvari, HDZ-ova a ne civilna udruga? Je li moguće vašim statutom odrediti da dužnosnici HCK-a ne mogu, istovremeno, kao članovi političkih stranaka, biti aktivni u operativnoj politici?
Niti se mi u Crvenom križu bavimo politikom, niti bilo koja politika može opravdati takve napade na ovu slavnu, humanu i apolitičnu organizaciju. Ogromna je šteta učinjena. Prvo, osramoćen je Crveni križ, kao nikad u svojoj povijesti. On je totalno izgubio ugled zahvaljujući orkestriranoj medijskoj hajci. Učinjena je ogromna nepravda jer je gotovo svatko mogao neargumentirano kazati što je htio, a mediji su to prenosili kao činjenice. Kao da je, na primjer, bilo teško provjeriti da su hrpe robe u skladištima normalna pojava prije njihova sortiranja i slaganja u police, gdje se sad nalazi složena kao u apoteci.
Zar je bilo teško porazgovarati s nekim od tisuća volontera koji su tamo radili i rade? Samo u Gradskom Crvenom križu Županje, pored 30 do 60 profesionalaca CK-a i 200 volontera iz drugih krajeva Hrvatske, svakodnevno, angažirano je 250 volontera iz same Županje. Javnost bi trebala znati da se na terenu nalazi i 25 izuzetno važnih timova psihosocijalne pomoći.
Zbog načina na koji su pisali, mediji su velik broj građana uspjeli uvjeriti kako je CK postao jedna opskurna, gotovo kriminalna organizacija. Posljedično tome, prestale su uplate pomoći na žiro račun i pozivi na telefon.
Uglavnom, nisu mediji 'blatili' Crveni križ kao udrugu, nego postupanje pojedinaca u njoj i njezinu možebitnu politizaciju. Ako su vaša zamjenica i izvršni direktor članovi HDZ-a, ako većina članova Glavnog odbora pripada HDZ-u... što da misle novinari?
Da, legitimno je propitivati, ali nije korektno generalizirati. Možda je i bilo pojedinih grešaka? Možda je bilo čak i krađa? Sve je to moguće u tako ogromnom i intenzivnom poslu. Ali, nije to razlog da se stalno vrti: "Novi skandal u Crvenom križu", "Skandalozno ponašanje u Crvenom križu", "Crveni križ nemoralno raspolaže sa sredstvima". Dakle, jedan preko drugog naslova takmiče se tko će više ocrniti Crveni križ, kao instituciju.
O tome da se dužnosnicima Crvenog križa zabrani članstvo u strankama, treba raspravljati, međutim, nije to glavni problem.
Problem je činjenica da, nakon ove hajke, najveća žrtva biti će sami poplavljeni i tisuće duboko povrijeđenih, ojađenih i nesretnih volontera, uključujući i mene koji sam također volonter, zbog neopravdanog sramoćenja našeg rada, a ti ljudi su radili i rade do granica psihofizičke izdržljivosti. U konačnici, žrtva će biti i sama udruga Hrvatski Crveni križ.
Tijekom autorizacije intervjua, primarijus dr. Jelić inzistirao je da iz teksta izbacimo pitanje o visini plaće izvršnog direktora jer će ono, kako reče, "zasjeniti cijeli intervju i sudjelovati u obezvrjeđivanju rada stotina volontera i profesionalaca HCK", u protivnom neće autorizirati intervju. Dakako, pitanje nismo izbacili, a intervju objavljujemo bez autorizacije, jer njegovu autentičnost možemo potvrditi audio snimkom.
Prim.dr.sc. Josip Jelić from Grad Slavonski Brod on Vimeo.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -