SLAVONSKI BROD - Bojim se da još uvijek živimo na području gdje se obiteljsko nasilje smatra kao problem koji treba ostati zatvoren u četiri zida obitelji i da je u nekim sredinama sramota reći da se u toj kući događa zlostavljanje i nasilničko ponašanje. - između ostaloga, rekla je Irena Held, policijska službenica iz Ureda načelnika Policijske uprave brodsko-posavske, netom prije održavanja edukacije u okviru Okruglog stola na temu „Prevencija obiteljskog nasilja". Cilj je ove edukacije, provedene u sklopu projekta „Lily", ukazati svima da se s povjerenjem mogu obratiti policiji, Centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama jer će oni žrtvama, primarno, pružiti zaštitu od nasilničkog ponašanja. Osim toga, važno je produbiti svijest građana o problemu koji zaista postoji i tako toleranciju prema nasilju svesti na minimum.

Prema podatcima Policijske uprave brodsko-posavske, u prvih deset mjeseci ove godine podneseno je jedan posto manje optužnih prijedloga nego li u istom razdoblju prošle godine.

- Još uvijek su počinitelji obiteljskog nasilja najvećim dijelom muškarci, a u Policijskoj upravi imamo zabilježena i tri maloljetnika. S obzirom na to da su kod fizičkog nasilja vidljive ozljede i što se zbog njih žrtve javljaju u bolnicu, a zdravstvena ustanova takve slučajeve mora prijaviti policiji, najveći dio prijava odnosi se upravo na tu vrstu nasilja. Po brojnosti potom slijede prijave za psihičko nasilje, dok su prava rijetkost prijave za ekonomsko i spolno nasilje, koji su možda češći, ali manje vidljivi oblici. - ispričala je policijska službenica Held, poručivši kako je 'bitno da svi reagiramo na nasilje, da ne ostanemo gluhi i slijepi'.

Podatak o petsto zabilježenih predmeta godišnje u kojima se žene u Slavonskom Brodu javljaju za pomoć, dovoljno govori o tomu koliko je nasilje nad ženama u društvu i dalje rašireno. No, sve češće prijave nasilja pokazuju kako žene (napokon) odbijaju šutjeti.

- Nasilja, bazično, uvijek ima u jednakoj mjeri, ali se razlikuje broj prijava. Žene nekada imaju više povjerenja u sustav pa se dogodi trend da se više prijavljuje što se onda ponovno smanji. Recimo da smo, kao društvo, prepoznali fizičko i psihičko nasilje, ali se seksualno i dalje manje prijavljuje zbog toga što je teško dokazivo, iako kolegice iz Ženske sobe u posljednje vrijeme sve češće javno progovaraju o tome. No, to je još uvijek vid nasilja koji se tolerira i u braku i u vezama pa se ono, kao takvo, uopće ne prijavljuje. Više se prijavljuje seksualno nasilje, odnosno, silovanje od nepoznatih osoba koje je rjeđe u odnosu na broj onih unutar četiri zida. Osim toga, pojavljuju se novi vidovi nasilja vezanih za Internet - nedozvoljene objave fotografija, filmova, ucjenjivanje, iznuđivanje novca - koje se najslabije prijavljuje. - kazala je Anamarija Matanović iz Udruge Brod.

Slavonski Brod grad je u kojem se stručnjaci uvijek trude dati sve od sebe, ali je za potpuni uspjeh potrebno razviti kvalitetan i pravedan sustav kažnjavanja, kao i rehabilitacije počinitelja nasilja.

- Ako nemate senzibilizirane ljude koji na tom problemu rade, onda ne možemo ništa. Međutim, ako imate ljude koji su osviješteni i rade na tom problemu, onda možemo puno. Upravo su institucije i nevladine organizacije prve kojima se žene obraćaju. Mi u suradnji, s dovoljno visokim stupnjem empatije i znanjem, dobrim zakonskim okvirima, možemo puno postići. - odgovorila je Anamarija Matanović na pitanje koliko sustav uistinu može pomoći.

No, nisu samo žene te koje mogu postati žrtve obiteljskog nasilja. Ponekad je situacija obratna, a djeca su, najčešće, u oba slučaja svjedoci ili, pak, također oni nad kojima se nasilje vrši. Društvo u cijelosti mora obratiti više pažnje na pružanje pomoći svakom, na ovaj ili onaj način, uključenom u takvu situaciju 'unutar četiri zida'.