SLAVONSKI BROD - Članovi klubova liječenih alkoholičara iz različitih dijelova Lijepe Naše stigli su danas u Slavonski Brod. Povod tomu bila je dvadeset i prva po redu Večer pučke poezije - Poezijom protiv ovisnosti. Tradicionalna je to smotra literarnog stvaralaštva klubova liječenih alkoholičara cijele Republike Hrvatske, a posljednji je put Slavonski Brod njezin domaćin bio prije cijelo desetljeće.

Stoga je ovogodišnji organizator i domaćin Smotre koja je započela još jutros, razgledavanjem grada i stručnim skupom, Zajednica klubova liječenih alkoholičara Brodsko-posavske županije.

- Puna dvorana dovoljno govori o tomu koliko radimo i koliko se o našem radu daleko čuje. Stručni suradnici i svi članovi zajednice potrudili su se danas pripremiti doček svima koji su došli u naš grad. - kazala je doktorica Tatjana Bakula Vladisavljević, predsjednica Zajednice klubova BPŽ koja je 2003. godine u Slavonskom Brodu osnovala Klub 'Novi put', 2007. Zajednicu klubova te iste godine Klub 'Vita' za ovisnice o alkoholu.

Čak 33 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka pije alkohol svaki tjedan i po tome su predvodnici kolone svojih vršnjaka u Europi. Poslije Hrvatske, najgori su Malta s 32 te Italija s 31 posto.

Smotra je održana pod pokroviteljstvom Grada Slavonskog Broda, Brodsko-posavske županije, Opće bolnice 'Dr. Josip Benčević' te Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara, a dvorana Glazbene škole u Tvrđavi, bila je danas premalena za sve koji su željeli poslušati pjesme iz pera liječenih alkoholičara.

- U ovoj današnjoj aktivnosti sudjeluju klubovi iz cijele Hrvatske; Zagrebačke, Međimurske, Istarske županije, cijele Slavonije,… Ukupno je prijavljeno 35 klubova, uz druge udruge koje okupljaju liječene alkoholičare. Poezija ovisnicima itekako može pomoći. Napredak je vidljiv i kroz pjesme. Oni sve svoje emocije i osjećaje, kada su u lošijem ili boljem stanju, stavljaju na list papira i to djeluje terapijski. Večeras čitaju svoje uratke, recitiraju, pjevaju. Nije im teško popeti se na pozornicu. U klubovima puno radimo na takvim javnim nastupima. - za SBplus kazala je Katarina Marić Beraković, magistra sestrinstva i dopredsjednica Zajednice klubova liječenih alkoholičara Brodsko-posavske županije.

Predstavnik Grada, zamjenik gradonačelnika, Hrvoje Andrić, svim je članovima čestitao na uspješnoj borbi protiv ovisnosti, a njihovim klubovima zahvalio što ih prate, bodre i pružaju podršku na tom putu. Doktorica Lidija Šapina, u ime ravnatelja slavonskobrodske Opće bolnice, Josipa Samardžića, poručila je kako i jedan izliječeni alkoholičar za društvo znači puno jer time nije spašen samo on, nego i čitava njegova obitelj. Iako svi klubovi liječenih alkoholičara marljivo rade, Brodsko-posavska se županija po nečemu ipak izdvaja.

- Naša zajednica ima ukupno 102 člana liječena ovisnika, a uz njih je tu i 56 članova koji su njihova pratnja; majke, sestre, bake,… oni također sudjeluju u našem radu. Na području Brodsko-posavske županije šest je klubova i specifični smo po tome što jedini u Hrvatskoj imamo isključivo ženski klub za žene koje se liječe od alkoholizma. Taj se klub zove „Vita". Imali smo zbog tog pristupa i kritike i pohvale. Gdje god dođemo, izazivamo malo veći interes. Smatramo da imamo puno uspjeha zbog takvog pristupa. Članice kažu kako se osjećaju prihvaćenije i sigurnije u ženskom okruženju. Alkoholizam inače nosi stigmu, kao i sve druge psihijatrijske bolesti. No, možete zamisliti reakciju naše okoline na ženu alkoholičarku. Slikovito rečeno - veća je sramota ako žena pije. Uvijek više žene ostaju uz muževe koji imaju problema s alkoholom, nego što to čine partneri žena s istim problemom. - pojasnila je Marić Beraković.

Gosti su danas, osim iz svih županija, stigli i iz susjednih država, konkretno, iz Sarajeva i Ljubljane. Večeri poezije svima su najljepši i omiljeni godišnji događaj na razini klubova u Hrvatskoj.

- Više od dvadeset godina, svi klubovi Hrvatske se okupljaju kako bi njihovi članovi čitali svoju poeziju. Pisanje pjesama nadomjestak je za konzumaciju alkohola. Moramo se nečime baviti. Netko postane radoholičar, radi u vrtu ili oko kuće, a netko postane pjesnik. Tematika je šarolika. Ja se u pjesmama baziram na djetinjstvo, svoj grad, prošlost, imam nešto i ljubavne poezije. Nisam brojao, ali napisao sam dosad sigurno dvjestotinjak pjesama. Večeras sam čitao pjesmu preminuloj članici Lidiji Barić te „Euforiju" i „Crnka - plava".- za SBplus kazao je Julio Pisarević, predsjednik Kluba liječenih alkoholičara „Feniks" SB koji broji dvadesetak članova.

Alkoholu koji je ponuđen na svakom koraku, teško se oduprijeti pa ova ovisnost uzima sve više maha u modernom društvu. Problem je i u tome što mnogi smatraju kako se radi o nečemu puno bezopasnijem od, primjerice, teških droga, no zapravo je riječ o ovisnosti koja jednako razara pojedinca, njegovu obitelj i, u konačnici, društvo.

- U početku je teško izaći na pozornicu, ali kasnije se naviknemo. Sada to već radimo petnaest do dvadeset godina. Među najstarijima sam. Interesantno, mladi u zajednice i klubove dođu i odu, jako rijetko se zadrže duže. Smatraju kako oni nisu 'ti' kojima treba pomoć. Treba vremena da čovjeku to legne i uđe u glavu, da shvati da ima problem s alkoholom. On misli, ako danas pije, a sutra se otrijezni pa pet dana ne pije, da on nije alkoholičar. Teško je reći je li alkoholizam u Slavoniji društveno prihvatljiv; to je za diskusiju, ali ljudi smatraju da je to donekle prihvatljivo za naš kraj te ide uz masna jela. Rakijica obavezno ide prije jela pa sve te silne svetkovine, od rođenja pa do smrti, sve je obilježeno alkoholom. No, kada čovjek postane pravi alkoholičar, kad ti organizam traži i ne možeš više bez toga, onda je to propast. Onda svjesno radiš samoubojstvo. Bez liječenja se to ne može prekinuti. Rijetki su oni koji su snagom volje i sami uspjeli održati obećanje da neće više piti. - iskreno je progovorio Julio, naglasivši kako je „u mozgu liječenog alkoholičara do kraja života alkohol", ali se, uz pomoć različitih mehanizama i lijekova i sam uspijeva oduprijeti tom 'zovu'.

Prošlogodišnje je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije pokazalo kako čak 33 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka pije alkohol svaki tjedan i po tome su predvodnici kolone svojih vršnjaka u Europi. Poslije Hrvatske, najgori su Malta s 32 te Italija s 31 posto. Problem bi se, dakle, trebao rješavati prije no što je već prekasno te, svakako, prije nego osobe zatrebaju pomoć specijaliziranih klubova.