Je li promet bio zaustavljen ili je tekao nesmetano? Ako je bio zaustavljen, temeljem čije odluke, a ako nije zaustavljen bio, tko je promet regulirao?
RUŠČICA - Kao što je vidljivo na fotografiji koju je SBplus-u dostavio gospodin Mato Opačak, u Ruščici je veliki adventski vijenac postavljen na
kružnom toku ispred crkve Rođenja Blažene Djevice Marije.
Na vijencu je prve
nedjelje došašća zapaljena prva svijeća uz prigodnu molitvu župljana i
blagoslov ruščićkog župnika Antuna Farkaša.
Nažalost, gospodin Opačak nije nam opisao kako je to izgledalo kad su župnik i njegovi župljani molili - jesu li stajali u rotoru ili oko njega, na samoj cesti ili uz nju?
Je li promet bio zaustavljen ili je tekao nesmetano? Ako je bio zaustavljen, temeljem čije odluke, a ako nije zaustavljen bio tko je promet regulirao?
Ili molitva uopće nije održana u blizini rotora, odnosno adventa te promet nije trebalo zaustavljati niti ga posebno regulirati.
Naše posjetitelje pak pitamo: Po vašem mišljenju, je li postavljanje adventskog vijenca u kružni tok primjereno njegovoj temeljnoj namjeni, ili ne?
Ideja adventskog vijenca izvorno je nastala u vrijeme došašća. Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu "Das Rauhe Haus" ("Trošna kuća") u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1838. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. Svake je godine za vrijeme došašća sa svojim štićenicima organizirao trenutke molitve. U svome dnevniku zabilježio je da se u došašću 1838., želeći pronaći način da svojim štićenicima došašće učini što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću. Wichern je stavljao svijeće na veliki drveni vijenac koji bi na Božić zasjao poput velikog svjetlosnog kruga s 24 svijeće: 20 malih crvenih svijeća za dane u tjednu i četiri velike bijele svijeće za nedjelje došašća. Svake godine u došašću izvodili su ovaj kratak obred. Kako se za vrijeme molitve na vijenac stavljala i palila po jedna svijeća, taj se trenutak počeo nazivati "pobožnost sa svijećama”. Oko 1851. Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se umjesto drvenog počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Taj se običaj proširio po evangeličkim obiteljima u NJemačkoj, a zatim u susjedne i prekooceanske zemlje. Krajem 19. stoljeća prešlo se na četiri svijeće za četiri nedjelje došašća. Nakon Prvog svjetskog rata i katolici su počeli raditi adventske vijence. Prvi se pojavio 1925. u katoličkoj crkvi u Kölnu, a potom 1930. u Münchenu. Oko 1935. u crkvama su se blagoslivljali adventski vijenci koji su se nosili kućama. (Wikipedija)
