Koliko će, zbog promoviranja dva velika hrvatska umjetnika 'sumnjivih krvnih zrnaca' i tri velika hrvatska borca za 'sumnjivu' slobodu, Spajić biti veliki čovjek zagrebačke kulturne scene, a koliko mali Hrvat za 'predsjedničine' ljude, ostaje vidjeti.
Eleonoru Luketić prvi sam put vidjela u Galeriji 3.14 u Martićevoj ulici, jednog neuobičajeno
toplog popodneva u listopadu, kraljevskog držanja i odjevenu u bijelo, kako
pažljivo i predano, krpom namočenom u deterdžent, čisti plohe aluminijske
skulpture svoga pokojnog muža, legendarnog kipara Stevana Luketića.
Podigla je pogled kroz naočale sa šarenim, šik okvirom, i prvo što sam
pomislila bilo je "Kako lijepa žena!”. Isto je to morao pomisliti i Stevan
Luketić kad je, tamo negdje ranih sedamdesetih, kao 22-godišnja studentica prvi
put ušla u njegov atelje u Vlaškoj ulici, piše Maja Hrgović za arteist.hr
Branko Spajić je u svoju Galeriju smjestio dva velika kipara -
poznata po spomenicima maršaluJosipu Brozu Titu, narodnom heroju
Stjepanu Filipoviću i generalnom sekretaru Centralnog komiteta Komunističke
partije Jugoslavije, Đuri Đakoviću - unatoč činjenici da ih veliki Hrvati izrazito ne vole.
Meni je trebao posao, a njemu netko da mu
pomaže u ateljeu. I isto sam ovako čistila plohe, pripremala materijal, šmirglala,
strugala. Nisam to prestala raditi do danas - kazala je Eleonora Maji u pauzi
od priprema za izložbu Lukertićevih djela u Galeriji 3.14, "jednoj od
najživljih zagrebačkih galerija, jednoj od onih (iznimno rijetkih) koje publika
ne pohodi isključivo na dan otvorenja neke izložbe, nego ju tretira gotovo kao
dnevni boravak.
Tako su se i radovi Stevana Luketića u stalni
postav uklopili prirodnije, organskije nego bilo gdje drugdje: njegove
ekspresivne, bodljikave crne skulpture, nastale nakon Drugog svjetskog rata,
koje djeluju prijeteće, primordijalno – naglašene su kontrastom sa
zafrkanstskim radovima konceptualaca na zidovima – Tomislava Gotovca i gorgonaša.
Luketićeve blistave aluminijske skulpture,
određene krutim imperativima geometrije i ponegdje ublažene mekim krivuljama,
ovdje komuniciraju s divljim eklekticizmom Vladimira Dodiga Trokuta. Bez te
komunikacije nešto bi nedostajalo – ta i Stevan Luketić je bio takav čovjek,
komunikativan, društven, intenzivno uronjen u intelektualni krug umjetnika i pisaca
koji su se međusobno nadahnjivali.
Stevanu Luketiću ostali smo dužni. S početkom
devedesetih gotovo da je postao nevidljiv u hrvatskoj javnosti. Izložbom koja je
otvorena 20. listopada (i) Branko Spajić,
vlasnik Galerija
3.14, ispravlja tu nepravdu", napisala ja Hrgović.
A, zbog Andrijevčanina Branka Spajića Manjka
i Budvađanina Stevana Luketića te njegova 'Spomenika Đuri Đakoviću', ekipa portala SBplus
također je bila na otvorenju izložbe. Naime, pored sudjelovanja u reafirmiranju
Luketićeva lika i djela, ovdašnjoj javnosti željeli smo predstaviti Spajića te brodske
gospodarske, kulturne i političke lidere zainteresirati za nagrađeni rad
Spomenika Đuri Đakoviću, svojevremeno, za vrijeme 'nenarodnog režima' naručenog
od sarajevske gradske uprave.
U svojih bezmalo šest desetljeća, Branko
Spajić Manjak, 'bosonog', prešao je put od andrijevačkog sajmišta (hrv.
vašarišta) gdje je 1958. godine rođen, preko Dubrovnika, Splita i Opatije gdje
je ugostiteljsku pamet stjecao, do vlasnika 'dnevnog boravka' konceptualne i
predkonceptualne umjetnosti smještenog u zagrebačkom Malom Vatikanu, prestižnoj
Martićevoj ulici, gdje danas živi i radi kao pripadnik metropolističkog kulturnog
establišmenta.
Svojevremeno, pisali
smo kako je Tito, nakon što ga je u nekim krugovima ugledna hrvatska
predsjednica Kolinda Grabar Kitarovićprotjerala s Pantovčaka, svoje utočište pronašao upravo u Galeriji 3.14. Naime,
tamo je u stalnom postavu izložena njegova bista autora Vojina Bakića, koji se pak proslavio spomenikom Stjepanu Filipoviću, hrvatskom heroju kome se u UN-u klanjaju, a
u rodnom Opuzenu ga, sukladno i predsjedničinoj politici, preziru. Svjetski
državnici ga veličaju, a Hrvati mu i spomenik minirali.
Dakle, Branko Spajić je u svoju Galeriju smjestio dva velika kipara -
poznata po spomenicima maršalu Josipu Brozu Titu, narodnom heroju
Stjepanu Filipoviću i generalnom sekretaru Centralnog komiteta Komunističke
partije Jugoslavije, Đuri Đakoviću - unatoč činjenici da ih veliki Hrvati izrazito ne vole.
Koliko će, zbog promoviranja dva velika
hrvatska umjetnika 'sumnjivih krvnih zrnaca' i tri velika hrvatska borca za 'sumnjivu' slobodu, Spajić biti veliki čovjek zagrebačke
kulturne scene, a koliko mali Hrvat za 'predsjedničine' ljude, ostaje
vidjeti.
Na otvorenju izložbe
Vino ili rakiju popili su i: Slavka Pavić, jedna je od najvažnijih hrvatskih fotografkinja druge polovine dvadesetog stoljeća, taj dan je proslavila 90. rođendan; Mira Šuvar (i) supruga Stipe Šuvara; Fedor Džamonja jedinac velikog hrvatskog kipara Dušana Džamonje; Sina Karli urednica tjednika Nacional; Vladimir Dodik Trokut ugledni hrvatsko svjetski likovni umjetnik, šaman, sakupljač
umjetnina, galerist, muzeolog, donator, povjesnik, antropolog,
teoretičar, predavač, publicist, tvorac je mnogobrojnih muzejskih
projekata i proizvodnih poligona-tvornica-muzeja, osnivač je prvog
svjetskog Anti-muzeja; Ivica Plavec arhitekt koji je projektirao upravnu zgradu Adris u Zagrebu; Zvonko Maković povjesničar umjetnosti i drugi.
Podijeli
Podijeli
Komentari
1
Najnoviji
Najnoviji
Najstariji
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka
na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo
registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke
obvezan je prethodno se upoznati s
Pravilima komentiranja na web portalu i
mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa
zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Više o našim Politikama zaštite privatnosti te Politikama kolačića možete pročitati ovdje: Politika zaštite privatnosti, Politika kolačića.
Mi i naši partneri pohranjujemo i pristupamo neosjetljivim informacijama s vašeg uređaja, poput kolačića
ili jedinstvenog identifikatora uređaja te obrađujemo osobne podatke poput IP adrese i identifikatore
kolačića radi obrade podataka u svrhu prikazivanja personaliziranih oglasa, mjerenja preferencija naših
posjetitelja i sl. Svoje postavke u svakom trenutku možete promijeniti u našim Pravilima o zaštiti
privatnosti na ovoj web stranici.
Neki partneri ne traže vaš pristanak za obradu vaših podataka već se pozivaju na svoj legitimni poslovni
interes. Takvom načinu obrade podataka možete se usprotiviti klikom na "Saznajte više".
Mi i naši partneri obrađujemo podatke kako slijedi: Pohranjivanje i / ili pristup podacima na
uređaju, Precizni geolokacijski podaci i identifikacija pregledavanjem uređaja, Prilagođeni oglasi i
sadržaj, mjerenje oglasa i sadržaja, uvidi o publici, razvoj proizvoda
