- Odlaskom muftije Omerbašića s ovoga svijeta završava jedna povijest izgradnje međuljudskih i međuvjerskih odnosa u Hrvatskoj, koja je u njemu imala snažnog promicatelja, kako u vrijeme komunističke vladavine, tako nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. - piše biskup Škvorčević u svojoj sažalnici.
POŽEGA - Povodom smrti muftije Ševka ef. Omerbašića, požeški biskup Antun Škvorčević, emeritus i predsjednik Odbora Hrvatske biskupske konferencije za odnos sa Židovima i muslimanima, uputio je jučer muftiji akademiku Azizu ef. Hasanoviću sažalnicu sljedećeg sadržaja:
"Zajedno s članovima Hrvatske biskupske konferencije, predvođenih predsjednikom msgr. Draženom Kutlešom, s tugom u srcu primio sam vijest da je preminuo cijenjeni muftija Ševko efendija Omerbašić te upućujem Vama, njegovoj poštovanoj obitelji i svim vjernicima Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj izraze dubokog suosjećanja.
Odlaskom muftije Omerbašića s ovoga svijeta završava jedna povijest izgradnje međuljudskih i međuvjerskih odnosa u Hrvatskoj, koja je u njemu imala snažnog promicatelja, kako u vrijeme komunističke vladavine, tako nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Katolička Crkva u Hrvatskoj pamti muftiju Omerbašića kao prvog čovjeka Islamske zajednice u Hrvatskoj posebne otvorenosti u ustrajnom nastojanju oko povezanosti dviju vjerskih zajednica, od njegova dolaska u Zagreb 1975. godine pa do smrti. Nadahnuće za to djelovanje pronalazio je u Kur’anu Časnom i naučavanju II. vatikanskog sabora, polazeći od onoga što je zajedničko tim vjerskim zajednicama.
U tom smislu osobitu snagu imali su njegovi govori na programima proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata i na Nacionalnom euharistijskom kongresu u Mariji Bistrici 1984. godine. Zajedno s katolicima zastupao je mišljenje da vjerske razlike ne smiju biti razlogom podjela ili sukoba, nego međusobnog obogaćenja i poticaj na poštovanje i suradnju. Taj stav očitovao je sa svom jasnoćom i u vrijeme Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini, kada je svojim mudrim vodstvom zastupao kako muslimani trebaju braniti hrvatsku slobodu, žaleći zbog sukoba Hrvata i muslimana u Bosni i Hercegovini i razvijajući karitativno djelovanje u prilog brojnih prognanika i izbjeglica.
Ostao mi je u dragom spomenu naš posljednji susret u Hotelu ‘Westin’ na Međunarodnoj konferenciji ‘Ljudsko bratstvo – temelj mira i sigurnosti u svijetu’ (4. i 5. veljače 2020.), gdje smo si nakon određenog vremena mogli stisnuti ruku i podsjetiti se na sve ono što smo zajednički gradili. Njegovo preseljenje na Ahiret prigoda je da mu u ime Katoličke Crkve u Hrvatskoj zahvalimo za hrabrost i nepokolebljivost u nastojanjima oko povezanosti, razumijevanja i zajedničkog promicanja vrijednosti koje su nam zajedničke, za dobro zajedničke nam Domovine. Udijelio mu Uzoriti Stvoritelj puninu onoga u što je na zemlji vjerovao i za što se svesrdno zauzimao. Uz izraze osobitog suosjećajnog poštovanja“,
piše biskup Škvorčević.
