SLAVONSKI BROD - Dvije godine čekanja za pretragu Color dopler vena, čini se da više nikoga ne iznenađuje. Pa dobro, uglavnom pomirljivo komentiraju pacijenti kada na centralnom upisu doznaju tu informaciju, razmišljajući o tome kako i drugi sigurno imaju istih problema dok se tako dugo čeka, a onda se valjda ne radi o nekakvom velikom problemu.

„Usuglašavanjem stavova više liječnika iz različitih područja, prema očekivanjima, trebala bi se postići lakša dostupnost potrebnih pretraga svim oboljelima, a trebale bi se i skratiti liste čekanja te ubrzati potrebni terapeutski postupci i smanjiti invalidnost pa i mogući smrtni ishodi stanovnika Brodsko posavske županije."

I tako prođe jedna pa druga godina, zovu iz bolnice da čuju jesu li oni upisani još uvijek živi, a ako jesu pitaju jesu li se možda predomislili ili već obavili pretragu, kao da je dugo čekanje metoda zamaranja pa prema tome i odustajanja od traženog pregleda.

„Color dopler vena nije hitna i urgentna pretraga te se radi u redovnom radnom vremenu. Pretragu izvode liječnici specijalisti radiologije obučeni za tu vrstu dijagnostičke pretrage, a bolnica je dodatno uputila specijalisticu vaskularne kirurgije na obuku radi boljeg odnosno bržeg kontinuiteta izvođenja ove pretrage. Pretraga se obavlja na način da liječnik primarne zdravstvene zaštite odnosno liječnik obiteljske medicine upućuje pacijenta na pretragu po preporuci specijaliste sukladno smjernicama stručnog društva", odgovorio je na naš upit o duljini lista čekanja za navedene pretrage ravnatelj brodske bolnice prim.dr.sc. Josip Samardžić. 

Ne ostaje drugo nego pomisliti kako možda stvarno pacijenti izmišljaju boljke, možda su dosadni svojim liječnicima obiteljske medicine pa ovi posustanu pred stalnim zahtjevima „snimio bih ovo…ono" ili smo stvarno bolesna nacija pa moramo stalno „visiti" kod liječnika. Možda ih bezrazložno angažiramo, a sve to skupa sigurno puno košta.

Za komentar smo zamolili liječnicu, radiologinju Ivanu Mrković koju u hodniku svaki dan čeka popriličan broj pacijenata. Najčešće probleme s venama imaju osobe koje zbog opisa posla cijelog dana stoje, i to u mirujućem položaju, primjerice frizerke i frizeri, ljudi koji rade na traci…

„Dolaze često a ne znaju zašto, kažu doktor ih je uputio ili imaju neke tegobe koje često nisu za tu pretragu. Tako dođu primjerice pregledati vene a prije da im kralježnica pravi probleme, ili dođu pregledati arterije a mogu hodati osam kilometara, a da su one u pitanju ne bi mogli hodati ni par stotina metara. Čini mi se da se pretrage dosta štancaju bez stvarnih indikacije a nema stručnih smjernica za to koju tegobu uputiti na  kakvu pretragu. Teoretski je, naime, moguće bilo koju  tegobu uputiti na bilo kakvu pretragu i onda se hiperproducira lista čekanja" kazala je liječnica. 

Navodi primjer kako se to drugačije radi u Danskoj „gdje su stručna društva postavila smjernice s kojima su upoznati svi u sustavu i prema kojima postupaju, tako da i medicinska sestra naručuje pacijenta prema tegobama prosuđujući je li pacijent za neku pretragu ili nije". 

Izgleda da su kod nas pacijenti ipak razmaženi jer ima dosta pregleda koji nisu baš indicirani. Radiologinja inače snima UZV trbuha, vena, arterija, dojke. Za dojke i UZV trbuha uglavnom budu pacijenti upućeni zbog bolova ili scrininga nacionalnog programa no kod vena zna biti neopravdanih pregleda. Ako pacijent ne treba na operaciju i ako nije sumnja na duboku vensku trombozu taj pregled ne služi ničemu. Elastične čarape može nositi i bez toga, zaključuje dr. Mrković.

U liječničkoj komori već dugo govore  o tome kako je bitna informatizacija, vremensko kadrovski normativi, a upravo je  najvažnije koliko tko treba napraviti u kojem vremenu i koje uvjete mora imati zadovoljene da bi to sve stigao odraditi. Naravno pritom moraju biti zadovoljeni i neki preduvjeti, naglašava liječnica, držeći kako je sve relativno loše raspoređeno. Ona primjerice već 18 godina radi u brodskoj bolnici a u ambulanti  je „one man show" jer sama proziva pacijente, postavlja papirni ubrus na koji će prozvani leći, pregledava ga, piše nalaz…  jer nema sestru koja bi dio toga preuzela.

Zapitali smo se i koliko sve ovisi o liječnicima opće prakse?

Dugogodišnja liječnica obiteljske medicine, dr. Slavica Grgurević pak smatra kako je možda problem u tome što u Brodu nema dovoljno educiranih ljudi i smjernice nisu u dovoljnoj mjeri projicirane u obiteljskoj medicini. „U svim segmentima, naime, postoje smjernice (kadiologija, pulmologija, dijabetilogija…) do kada obiteljski liječnik liječi a  kada je u potrebi slati pacijenta specijalisti. Međutim za dijagnostiku mora postojati protokol kod pojedinih vrsta liječenja. Kod duboke venske tromboze to se radi odmah.Taj slučaj se šalje na hitni prijem gdje će se napraviti pretraga i ne možemo reći da naši pacijenti nisu opskrbljeni. Kada je riječ o pregledu koji je više estetske naravi, kad malo oteknu i bole noge, osjećaj težine nogu itd, prvo pokušamo pomoći s kremicama, kupkama u hladnoj i toploj vodi i slično…i onda upućujemo za pregled na koji se mora čekati jer je i nedostatak ljudi u bolnici kojoj gravitiraju pacijenti ne samo iz brodsko posavske županije nego i Vinkovci, Županja, Požega, bosanska Posavina", pojašnjava iskusna liječnica.

Što bi se pak dogodilo da liječnici obiteljske medicine kažu pacijentu kako mu nije potrebna takva pretraga, lako je zamisliti. No i liječnici upućivanjem na daljnje pretrage sa sebe skidaju teret odgovornosti u slučaju da se nešto dogodi.

Možda rješenje svemu nudi nedavno u slavonskobrodskoj bolnici osnovan Multidisciplinarni tim za liječenje periferne arterijske bolesti. Kako je riječ o dugačkim listama čekanja na dopler arterija nogu kao i neujednačen pristup radiologa, dijabetologa, interventnih kardiologa i vaskularnih kirurga, dogovorena je  jedinstvena strategija dijagnostike i liječenja periferne arterijske bolesti, tom prilikom je istakla pročelnica Službe za internističke djelatnosti  prof. prim. dr. sc. Blaženke Miškić, subspec. endokrinologije i dijabetologije, koja je i inicirala osnivanje spomenutog tima. „Bržoj  dijagnostici i skraćenju vremena do intervencije doprinijelo je i ponovno uvođenje određivanja arterijskog indeksa cirkulacije na nogama uređajem koji smo dobili od  udruge „MNK Kolonija",kazala je dr. Miškić, dodajući kako će algoritam dijagnostike i liječenja biti prezentiran liječnicima obiteljske medicine te predstavnicima HZZO-a, a svi rezultati će biti uneseni u novoformirani registar.

Usuglašavanjem stavova više liječnika iz različitih područja, prema očekivanjima, trebala bi se postići lakša dostupnost potrebnih pretraga svim oboljelima, a trebale bi se i skratiti liste čekanja te ubrzati potrebni terapeutski postupci i smanjiti invalidnost pa i mogući smrtni ishodi stanovnika Brodsko posavske županije.