4287
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Jedan od većih zdravstvenih problema današnjice je bolest štitnjače, endokrine žlijezde čija je funkcija proizvodnja i lučenje hormona, trijodtironina (T3) i tiroksina (T4) koji uravnotežuju funkciju cijelog organizma( krvožilni i dišni sustav, mozak, ali i kretanje, spavanje i probavu, kao i rad ostalih žlijezda) pa njihov poremećaj rada napravi u organizmu pravi "ršum".
Bolesti štitnjače naime dovode do poremećaja u lučenju hormona, tako da nastaje stanje s povećanom razinom hormona u krvi (hipertireoza) i stanje u kojem postoji manjak tih hormona (hipotireoza). Jedan stari liječnik davno je usporedo štitnjaču s prvom violinom u orkestru. "Mala je, ali najvažnija. Ako ona zakaže, cijeli orkestar zvuči loše".
Da je to istina potvrđuju i neki pacijenti. Ljubica K. prve je simptome lošeg rada štitnjače osjetila sa 17 godina, kao preskakanje srca, umor, promjenu raspoloženja, uznemirenost, depresiju, tremor, debljanje pa naglo mršavljenje....Od tada je prošlo petnaestak godina i još uvijek je na popriličnoj dozi lijeka s kojim sve, vjeruje, drži pod kontrolom. U međuvremenu rodila je dvoje zdrave djece.
Bolest štitnjače pojavljuje se u svim dobnim skupinama i rasama, nešto je češća kod žena ali prisutna je i kod muškaraca, a od neke od bolesti štitnjače danas u svijetu boluje oko 250 milijuna ljudi, navodi endokrinologinja, prof. prim. dr. sc.Blaženka Miškić, koja godinama pokušava pomoći u rješavanju problema štitnjače bolesnicima s brodskog područja i puno šire.
" Hormoni štitnjače su glavni regulatori metabolizma u našem tijelu i ključni su za odrađivanje svih procesa koji se odvijaju u svim organima i tkivima. Hipotireoza je stanje hipometabolizma uzrokovano sniženom razinom hormona štitnjače (T3 i T4), i najčešći je poremećaj funkcije štitnjače, a najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna bolest štitnjače – Hashimotov tireoiditis, koja nastaje zbog poremećaja imunološkog sustava uz genetsku predispoziciju.. Hipotireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a podaci govore o pojavnosti 0,2-10 posto kod ženske populacije u dobi od 40-60 godina (5-10%), dok je kod muškaraca 10 puta rjeđa".
U koliko nastupi manjak hormona u organizmu (hipo) javlja se pojačan umor, pospanost, oticanje u području lica i ekstremiteta, srce se usporava, dolazi do debljanja, opadanja kose, funkcija bubrega se usporava, stalni osjećaj umora i hladnoće..., dok kod pojačanog rada hormona (hiper), pojavljuje se lupanje srca, nesanica, tremor ruku, probava se ubrzava, pada težina, osjećaj slabosti u nogama, vrućina, poremećeni menstrualni ciklus...
Hipertireoza se također može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u žena između 20. i 50.godine života. Najčešći uzrok hipertireoze je autoimuna bolest štitnjače (Basedowljeva ili Gravesova bolest, rijetko Hashimotov tireoiditis), a ostali češći uzroci su bolesti TSH receptora: toksična multinodozna struma i toksični adenom. "Kod hipertireoze, pacijenti unatoč pojačanom apetitu mršave, događa se ispadanje kose, česte su promjene na očima...srčani ritam je ubrzan i nepravilan (osobito u starijih osoba)" saznajemo od endokrinologinje.
Simptomi se obično razvijaju postupno, a za sada nije potpuno poznato koji su okidači bolesti štitnjače. Uz mogući stres uzrok hipotireoze primjerice može biti i manjak joda, poremećaj u stvaranju i izlučivanju hormona štitnjače, bolest hipofize odnosno hipotalamusa te smanjen periferni odgovor na hormone štitnjače. No moglo bi se reći da puno toga ovisi o imunitetu svakog ponaosob.
Anthony William, svjetski poznat autor knjiga o zdravlju, pak u knjizi "Zdrava štitnjača" navodi čak 22 okidača bolesti, među kojima visoko mjesto zauzima plijesan u prostorima u kojima se boravi, amalgamske zubne plombe ali i drugi oblici žive koje ljudi u tijelo unose hranom poput morskih plodova, tune...Autor navodi kao važan čimbenik i manjak cinka i vitamina B12, izlaganja štetnim zračenjima poput rendgenskih snimanja, CT skenova ali i mobitela, no ključne okidače vidi u insekticidima i herbicidima...pa u knjizi objašnjava zašto su ti okidači plodno tlo za pokretanje virusa koji napada štitnjaču.
Za stvaranje hormona štitnjače nužan je jod, a njegov nedostatak u organizmu dovodi do uvećanja štitnjače (gušavosti/strume). U RH je 1953.godine uvedeno obavezno jodiranje kuhinjske soli pa tako Hrvatska pripada među zemlje s dovoljnim unosom joda. Hrana pak bogata jodom je primjerice morska riba, alge, jaja, jogurt, sir i dr. dok hrani koja smanjuje apsorpciju joda iz crijeva pripada cvjetača, kelj, prokulice, repa, kirikiriki....
Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa. Bez njih nema normalnog razvoja ni rada središnjeg živčanog sustava. Važni su za održavanje tjelesne temperature i održavanje normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i potrošnje kisika. U koliko oni nisu u "ravnoteži", nastaje problem.
Tako silne probleme štitnjača "radi" i Mili S. koja je, kaže, operirala toksični adenom i redovito uzima terapiju, no umor, tahikardija, opća slabost...stanje je koje i dalje povezuje sa štitnjačom. Slično svjedoči i Marija R. Kojoj je utvrđen Hashimotov tireoiditis. Život joj se odjednom promjenio, i postala je, veli, osoba kakva nije ranije bila. Svakako, trend porasta broja oboljelih evidentan je i na području Slavonskog Broda od prije desetak godina, potvrđuje liječnica.
No, postoji i skupina poremećaja štitnjače koji se rjeđe dijagnosticiraju, ali mogu dugoročno imati značajne posljedice na zdravlje pojedinca. To su subklinički poremećaji štitnjače. "Subklinička hipotireoza tako, neovisno o dobi, povećava rizik za kardiovaskularne događaje i kardiovaskularnu smrtnost a nosi i brojna neuropsihijatrijska obilježja (uočene depresije,demencije, poremećaj pamćenja...)".
Kao prvi korak u liječenju funkcionalnih bolesti štitnjače, liječnica naglašava promjenu stila života, da bi pacijenti vratili organizam u stanje prirodne ravnoteže. Naime i male promjene u stresnom dnevnom ritmu mogu smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu.
Potom slijedi uvođenje supstitucijske ili supresijske terapije ovisno o tome radi li se o smanjenom ili povećanom izlučivanju hormona štitnjače.
U konačnici, najvažnije bi bilo kada bi društvo u cijelosti, liječnici i svi uključeni u zdravstveni sustav, imali više vremena baviti se osobama a ne bolešću (ove i svih ostalih), što je temeljna filozofija nove zdravstvene zaštite u bogatijem svijetu.
Do tih, po svemu,čini se dalekih vremena, navodimo narodne savjete za hranu koja povoljno djeluje na štitnjaču a to su integralne žitarice, kupus, prokelj, cvjetača, špinat, grah...ali značajan je i unos vitamina C i omega 3 masnih kiselina.