SLAVONSKI BROD - Već deset godina zaredom, sredinom ožujka, Svjetska nefrološka zajednica obilježava Svjetski dan bubrega, s tim da se svake godine „svjetla pozornice" usmjeravaju na neki oblik bubrežnih bolesti.

Tako se proteklih godina govorilo o muškim i ženskim bubrezima, o hipertenziji i bolestima bubrega pa o endemskoj nefropatiji vezanoj uz naše područje, a ove je godine napravljen i korak dalje. 

Ovogodišnji je moto naime Svjetskog dana bubrega „Zdravlje bubrega za svakog i svugdje". Tema implicira na tezu kako je svima na svijetu potrebna nekakva zaštita bubrežne funkcije, odnosno svima je potrebno omogućiti skrb o njihovim bolesnim bubrezima, što u stvari znači preventivne preglede, praćenje bolesti i, u konačnici, omogućavanje dijalize ili transplantacije bubrega u slučaju potrebe.

Možda ovakvo nastojanje zvuči arhaično kada je izgovoreno iz Hrvatske, Europe, zapadne civilizacije… no, ovogodišnji moto Svjetskog dana bubrega odnosi se i na jugoistočnu Aziju, supsaharsku Afriku, na siromašnije države Južne Amerike, gdje dostupnost zdravstvene zaštite, a kamoli zaštita bubrega, nije ni slična europskoj.

„Multidisciplinarni pristup dovodi do toga da je broj bolesnika oboljelih od bubrega sve manji. Očekujemo da će on uskoro u Hrvatskoj doći, kao i u svijetu, ispod osam posto onih koji imaju neki oblik oštećene bubrežne funkcije, a s obzirom na naših 100-tinjak tisuća ljudi koji gravitiraju slavonskobrodskoj bolnici, za očekivati je sedamdesetak ljudi na dijalizi, prema kojem broju se i približavamo."

„Zbog toga je važno barem jedan dan godišnje, vlasti tih država senzibilizirati na činjenicu da postoje bolesnici koji imaju bolesne bubrege, da su oni u izuzetno lošem položaju jer je to kronična bolest koja dugo traje i iscrpljujuća je za bolesnike i njihove obitelji te da je nužno da se i šira zajednica uključi u zaštitu zdravlja bubrega svojih stanovnika" navodi nefrolog slavonskobrodske bolnice dr.sc. Ninoslav Leko, član upravnog odbora Hrvatskog društva nefrologije, dijalize i transplantacije.

Zato su važne preventivne akcije, a otkriti bolest bubrega je, kaže ovaj stručnjak, vrlo jednostavno, određivanjem albumina u urinu kao i iz nativnog urina što također nije skupo, a moguće je i vađenjem krvi što je nešto kompliciranije jer mora postojati laboratorij.

„No zbog činjenice da na svijetu postoji 90 posto ljudi kojima zdravstvena zaštita nije dostupna na razini na kojoj je to u zapadnom svijetu, neophodno je barem uz ovaj dan potaknuti vlasti i zdravstvene ustanove tih zemalja da razmisle o bitnim promjenama u prevenciji i liječenju bubrega" naglašava liječnik.

U Hrvatskoj će stoga 15. i 16. ožujka, u organizaciji Hrvatskog nefrološkog društva, osobe koje brinu o stanju nacije kada su u pitanju bubrezi, izaći na glavne gradske trgove (U Slavonskom Brodu 15. ožujka u krugu bolnice, a možda i na korzu) gdje će se dijeliti edukativni materijali i odgovarati na pitanja o tome kako se može prevenirati bolest bubrega. 

Uz to, u Zagrebu će biti održan i znanstveni skup otvoren za javnost gdje će se govoriti o najčešćim bolestima bubrega, o prevenciji i o projekciji kako se unutar Hrvatske očekuje sljedećih deset godina praćenje, dijagnosticiranje, liječenje bubrežnih bolesti što je izuzetno bitno.

"Da, to ćemo sve kazati ministru zdravstva da zna planirati zdravstvenu zaštitu desetljeće unaprijed. Razmišljamo unaprijed kako bi se stvorili preduvjeti dijagnostike i terapije bubrežnih bolesnika da oni ne bi bili zakinuti za svoja prava. Kao članovi nefrološkog društva to ćemo reći na tribini koja će biti otvorena i za građanstvo u okviru stručnog skupa, a s tim ćemo ići i prema Ministarstvu" dodaje Leko.

Ima i puno novosti u nefrologiji. Primjerice, veliko područje je razvoj biokemijskih dijagnostičkih metoda koje se bave pronalaženjem reagensa u mokraći i krvi koji ukazuju na bolest bubrega te o kojem se tipu bolesti radi kako bi se problem mogao što prije i što specifičnije riješiti.

Dakle, ako imamo dobru dijagnostiku i transplantacionu medicinu možemo reći da su bolesnici koji imaju oštećenu bubrežnu funkciju solidno dobro zbrinuti unutar hrvatske mreže zdravstva, a normalno da nefrološka zajednica prati sve novotarije koje se događaju u svijetu i to primjenjuje, kako u dijanostici tako i u terapiji, te transplantaciji i imunoterapiji bolesnika koji imaju transplantirane bubrege.

Na području nefrologije, vrijedno je podsjetiti da je brodska bolnica među vodećima u Hrvatskoj pa i u svijetu, a jedan od razloga je vjerojatno i blizina endemskog područja, što su godinama istraživali liječnici brodske bolnice prezentirajući ovaj entitet u znanstvenom svjetlu na najvišoj razini.

Danas je epidemiološka situacija - kada je u pitanju donedavno zastrašujuća i smrtonosna bolest bubrega - u Brodsko-posavskoj županiji, moglo bi se reći dobra, jer se broj terminalnih uremija ( bolesnika koji započinju dijalizu) unazad nekoliko godina značajno smanjio. 

„Istina, nije to samo zasluga nefrologa nego i svih ostalih liječnika koji se skrbe i koji su svjesni toga da druge bolesti (šećerna bolest, visoki krvni tlak, česte upale bubrega, ginekološki problemi hipertrofija prostate…) mogu dovesti do bolesti bubrega.. Nažalost, bubrežna bolest može biti posljedica ne skrbljenja o pacijentu u masi bolesti. Međutim, liječnici ovoga dijela Hrvatske izuzetno su svjesni toga, što je dokaz da je broj bolesnika koji treba dijalizu sve manji. Izniman je doprinos naših kardiologa koji intervencijama na srcu ne dozvoljavaju razvoj infarkta i srčanih bolesti što za posljedicu opet ima zatajenje bubrega.

"Multidisciplinarni pristup dovodi do toga da je broj bolesnika oboljelih od bubrega sve manji. Očekujemo da će on uskoro u Hrvatskoj doći, kao i u svijetu, ispod osam posto onih koji imaju neki oblik oštećene bubrežne funkcije, a s obzirom na naših stotinjak tisuća ljudi koji gravitiraju slavonskobrodskoj bolnici, za očekivati je sedamdesetak ljudi na dijalizi, prema kojem broju se i približavamo", optimističan je dr. Leko.

Rekli bismo s razlogom, jer unatoč nekim nedostatcima hrvatskog zdravstvenog sustava poput dugih lista čekanja i raznih propusta, podatci prema kojima je prije deset godina broj dijaliziranih u brodskoj bolnici bio gotovo duplo veći (120 ) nego danas, mora se priznati da je ovo - lijepa vijest.