SLAVONSKI BROD - Ostatci nekih prošlih dana - jednima ljepših i lagodnijih, drugima tamnijih i turobnijih - nalaze se posvuda oko nas. Najviše se oni, ipak, ogledaju u arhitekturi, odnosno, objektima koji su nastajali kroz povijest i mijenjali lice grada.

Da puno toga ostaje isto, dok su pojedini dijelovi Slavonskog Broda danas gotovo neprepoznatljivi, dokaz je i glavni ulaz u Opću bolnicu „Dr. Josip Benčević" iz Štampareve ulice.

On, naime, i danas izgleda gotovo identično kao prije nekoliko desetljeća. Doduše, promijenio se natpis iznad njega pa danas tamo stoji „Bolnica", umjesto, „Medicinski centar - Slavonski Brod".

Bolnička arhiva otkriva puno o toj povijesti. Tako iz nje saznajemo da je Zdravstveni centar formiran 1957. godine te da je u početku imao 36 liječnika, od toga osam specijalista, 21 medicinsku sestru i 53 bolničara. Krajem iste godine, već je u njemu radilo 45 liječnika, 41 medicinska sestra i 84 bolničara.

Krajem 1965. godine završena je zgrada „Polikliničkog trakta" (prva zgrada odmah do Uprave i stare bolničke zgrade). Tako je broj kreveta povećan za još 280. U zgradi su tada bili smješteni: Stanica za hitnu pomoć, Rtg kabinet, Transfuziologija, Centralna zubna ambulanta, Centralni laboratorij, Bolnička ljekarna, Interni odjel, Odjel za ginekologiju i porodiljstvo, Očni odjel, ORL odjel, te Dječji odjel i Dječji dispanzer.

Tijekom 1966. s Medicinskim centrom spojile su se zdravstvene stanice u Oriovcu i Garčinu. Tako je izvan Medicinskog centra na području općine ostalo samo nekoliko zdravstvenih stanica na istoku općine. Oko 1970. pripojene su i zdravstvene stanice u Slavonskom Šamcu i Donjim Andrijevcima, a iste je godine otvorena i nova ambulanta u Sikirevcima. Velika Kopanica spojila se s Medicinskim centrom 1978. godine.

Ubrzani razvoj i rast centra vidljiv je po širenju stručnog osoblja. Godine 1972. u Medicinskom je centru već radilo 759 djelatnika: 447 medicinskih (59 posto) i 310 ostalih (41 posto). Konkretno, u toj je zdravstvenoj ustanovi bilo 36 liječnika specijalista, 46 liječnika, 5 liječnika stažista, 13 farmaceuta, 5 stomatologa, 8 zubara, 159 medicinskih sestara, 18 zubnih tehničara, 10 farmaceutskih tehničara, 4 Rtg tehničara i 86 bolničara.

Tijekom 1972. otvorena je nova zgrada Dispanzera za tumore i slične bolesti koja je velikim dijelom građena od dragovoljnih novčanih priloga građana i poduzeća. U toj je zgradi oko 20 godina radio dr. Mato Grgić u Dispanzeru za tumore.

Krajem 1975. i početkom 1976. otvorena je nova bolnička zgrada koja je prvenstveno bila namijenjena Kirurgiji, ali su u tu zgradu preselili i Interni odjel, Ortopedija, Anestezija i reanimacija. U podrumu zgrade smješten je dio Službe za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te kuhinja s restoranom za osoblje. U okviru Kirurgije, odnosno Urologije, od 1980. godine u toj zgradi radi i Služba za hemodijalizu, a od 1990. i Odjel urologije koji se iste godine odvojio od Kirurgije.

Početkom 1965. ravnatelj Medicinskog centra postao je mr.sc. Ivan Grgić mr.ph., koji je na toj funkciji ostao narednih 25 godina, sve do 1990.

Više o povijesti te zdravstvene ustanove moguće je pročitati OVDJE.