SLAVONSKI BROD - Na današnji dan diljem svijeta obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day). Riječ je o inicijativi koja za cilj ima podizanje svijesti o raku te o mogućnostima u prevenciji, ranom dijagnosticiranju i liječenju raka, a obilježava se od 2000. godine. Svake godine kampanja se sastoji od niza aktivnosti kojima se nastoji naglasiti kako svi imamo važnu ulogu u suočavanju s jednim od najznačajnijih izazova današnjice.

I dalje je rak vrata maternice uzrokovan HPV infekcijom drugi po učestalosti u dobi od 20 do 29, odnosno treći od 30 do 50 godine uzrokovan je HPV infekcije. Nastanak raka je dug, dijagnostika je dostupna (PAPA test), a cijepljenje smanjuje pojavnost za oko 90 posto. 

Broj osoba oboljelih od malignih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri rezultat povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba koje dožive godine života u kojima se maligne bolesti češće pojavljuju. Rak je, uz kardiovaskularne bolesti, vodeći globalni javnozdravstveni problem te predstavlja znatan zdravstveni, ekonomski i društveni teret većini zemalja diljem svijeta. 

- Rak je drugi najznačajniji uzrok smrtnosti. Od njega u Hrvatskoj godišnje imamo oko 20.000 novooboljelih, a 13.000 ljudi godišnje umre od raka. Žene najviše obolijevaju od raka dojke, debelog crijeva i pluća, a muškarci od raka pluća, raka debelog crijeva te raka prostate. To su poražavajuće brojke, tim više što svi mi svojim djelovanjem možemo učiniti da se te brojke smanje. I to na vrlo jednostavan način: uvažavanjem zdravih životnih navika, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, vođenjem računa o prehrani te uvođenjem tjelesne aktivnosti ali i ne izlaganju suncu. Uz preventivne preglede to su stvari koje bi svatko od nas mogao učiniti za sebe i svoje zdravlje te za čak 50 posto smanjiti mogućnost oboljenja od ove bolesti. - kazala je Jelena Demetrović, iz Lige za borbu protiv raka Brodsko-posavske županije.

S ciljem da probude svijest ljudi o važnosti vođenja računa o vlastitom zdravlju Liga organizira niz javno zdravstvenih predavanja od kojih je jedno upriličeno i sinoć u dvorani Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Tema je bio rak grlića maternice, a gost predavač dr. med. Željko Blažinkov. Bila je to prilika za kraći razgovor na ovu itekako važnu temu.

Od raka vrata maternice godišnje u zemlji umre više od sto žena

SBplus: Koliko je u Hrvatskoj, a onda i na podruju Brodsko-posavske županije izražena pojavnost raka vrata maternice?

Dr. med. Željko Blažinkov: U Hrvatskoj imamo oko 300 slučajeva godišnje. Od toga broja otprilike sto žena godišnje umre. U Brodsko-posavskoj županiji tijekom prošle smo godine imali sedam slučajeva karcinoma vrata maternice tako da definitivno postoji prostora za smanjenje toga broja, a najbolji put do toga su redoviti ginekološki pregledi i uzimanje PAPA testa. Dakle rak vrata maternice jeste u padu, ali ne u onoj mjeri u kojoj bismo mi to željeli. I dalje je rak vrata maternice uzrokovan HPV infekcijom drugi po učestalosti u dobi od 20 do 29, odnosno treći od 30 do 50 godine uzrokovan je HPV infekcije. Nastanak raka je dug, dijagnostika je dostupna (PAPA test), a cijepljenje smanjuje pojavnost za oko 90 posto. Rak vrata maternice povezan je s niskim socioekonomskim statusom, spolno prenosivim bolestima, ranim početkom spolnog života, ranom prvom trudnoćom, većim brojem porođaja, promiskuitetnim ponašanjem, konzumiranjem duhana i ono što je najbitnije dokazana je da infekcija HPV igra veliku ulogu u nastanku raka vrata maternice.

SBplus: Što je to HPV i kolika je njegova povezanost s nastankom raka vrata maternice?

Dr. med. Željko Blažinkov: HPV je kružni virus, dvolančana DNA koja najčešće inficira epitelne stanice grlića maternice, znači sluznice. Ugrađuje se u genom, inficira bazalne stanice, te stanice se dijele, a ovisno o zahvaćenosti debljine sluznice, razlikujemo CIN I i CIN II. Kad probije bazalnu sluznicu onda govorimo o invazivnom karcinomu. HPV je najčešća virusna infekcija reproduktivnog sustava. Prenosi se najčešće spolnim putem, a može i neizravnim nespolnim kontaktom, najviša je učestalost infekcije kod mladih spolno aktivnih osoba  i opada sa starošću. Većinom mladi spolno aktivni mladići i djevojke u nekom trenutku tijekom života zaraze se njime, neki i više puta. Rizični čimbenici za zarazu HPV-om su niska dob za stupanje u spolne odnose,  veliki broj spolnih partnera, imunološki status, pušenje, nekorištenje prezervativa i neobrezanost muških partnera. Zaraza se najčešće izgubi nakon par mjeseci bez ikakvih znakova bolesti. U 90 posto slučajeva to se dogodi nakon dvije godine no kod nekih osoba ta infekcija ostaje trajna i dovodi do promjena koje, ako se ne liječe, mogu dovesti do raka. HPV visokog rizika uzrokuje rak vrata maternice i pretkancerozne promjene na vratu  maternice Povezuje se i s rakom anusa, čmara, stidnice, rodnice i penisa, no rak vrata maternice je najčešća bolest koju uzrokuje HPV. Godine 2014. u Hrvatskoj smo imali zabilježeno 307 slučajeva što je incidencija od 13,8 novooboljelih na sto tisuća stanovnika. To ukazuje da ova vrsta raka zauzima deseto mjesto po incidenciji kod žena. Te iste godine, od raka vrata maternice umrlo je 130 žena i ovo sijelo je deveto po mjestu smrtnosti. A stopa smrtnosti ovisi o stadiju. Ako se bolest otkrije u prvom stadiju kad je ograničena samo na grlić maternice izlječivost je preko 90 posto.

SBplus: Važnost prevencije je iznimno velika. Na koji način možemo prevenirati ovu bolest.

Dr. med. Željko Blažinkov: Prevencija HPV-a dijeli se na primarnu prevenciju i sekundarnu. Primarna obuhvaća zdravstveni odgoj gdje se govori o kasnijem stupanju u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, korištenje prezervativa i  cijepljenje, dok se kod sekundarne bazira na periodično pozivanje na preventivne preglede.

SBplus: Koliko žene redovito odlaze na ginekološke preglede? Što govore Vaša iskustva?

Dr. med. Željko Blažinkov: Imamo jedan dio populacije koji ide redovito, čak i češće od godinu dana. Dok dobar dio, možda čak i pola populacije, odgađa to i na desetak godina razmaka. Valja istaknuti kako je rano otkrivanje izravno povezano sa stopom preživljavanja. Naime, petogodišnje preživljavanje ovisi o stadiju bolesti. Prvi je stadij onaj gdje je bolest lokalizirana na sam grlić maternice i u tom stadiju stopa ozdravljenja je 80 do 90 posto. U drugom stadiju, kada je zahvaćeno tijelo maternice i okolne strukture zdjelice, ozdravljenje je od 50 do 60 posto, dok u trećem stadiju kada se širi na mjehur i crijevo te u četvrtom kada 'izlazi' u trbuh i na pluća, stopa preživljavanja je jako niska.

Ono što je u toj priči dobro je da istraživanja govore kako je za cijeli proces, od primarne infekcije do pojave, raka potrebno proći sedam do 20 godina. Znači veliko je to razdoblje da se žene privuku na preventivne preglede i PAPA test. Žene moraju znati kako je rak vrata maternice u početku bez simptoma, a kada se pojave nepravilna i netipična krvarenja, neugodan zadah u intimnom području, pa čak i bol - bolest je već uznapredovala. Te simptome ne treba čekati nego treba redovito ići na preglede i raditi PAPU jer tako imamo dovoljno vremena reagirati prije nego li se bolest razvije. Dakle savjet je idite na preglede i cijepite se.

Kada znamo da HPV u visokom postotku utječe na pojavu raka vrata maternice, ali i da je učinkovitost cjepiva 97 posto onda je jasno od kolike je važnosti cijepiti se, tim više što se na taj način postiže dugotrajna zaštita.

S pojavom cijepljenja krenuo je i antivakserski pokret

SBplus: Koliko je bitno cijepiti se protiv HPV-a i kakav je odaziv?

Dr. med. Željko Blažinkov: Kada znamo da HPV u visokom postotku utječe na pojavu raka vrata maternice, ali i da je učinkovitost cjepiva 97 posto onda je jasno od kolike je važnosti cijepiti se, jer se tako postiže dugotrajna zaštita. Mi sada imamo nešto bolji odaziv nego kad je sve to krenulo. Tada smo imali možda jedno dvoje djece u razredima, sada ih je oko 50 posto što je dosta dobar rezultat.

SBplus: Ima li cjepivo nuspojava?

Dr. med. Željko Blažinkov: Kada smo prije desetak godina krenuli s cijepljenjem protiv HPV virusa nije bilo društvenih mreža, nego mailovi i tada, gotovo da nema onoga tko nije primio poštu s fotografijama iz Amerike na kojima su bile prikazane djevojčice koje leže u krevetima zbog cjepiva protiv HPV-a koje ih je navodno unesrećilo. Bio je to početak antivakserskog pokreta, a fotografije nisu bile povezane s istinom. Naime, sva dosadašnja istraživanja govore kako su nuspojave blage i prolaze same od sebe. Uglavnom se radi o glavobolji i bolovima u mišićima uz reakciju na mjestu cijepljenja. U Hrvatskoj je od 2007. prijavljeno 16 slučajeva nuspojava i sve su bile blaže te se nisu odnosile na ozbiljne reakcije. Cijepljenje itekako ima koristi, besplatno je i na dobrovoljnoj je osnovi. No, kada bi bilo obvezno, svjetska iskustva govore, mi bismo umjesto sto umrlih godišnje imali samo deset. No ni tu ne treba zaboraviti činjenicu da se nakon cijepljenje ne smije zanemariti odlazak na preventivne preglede.

SBplus: Koliko je epidemija koronavirusa smanjila broj onih koji se odazivaju na preventivne preglede?

Dr. med. Željko Blažinkov: To je teško sa sigurnošću reći, ali definitivno ljudi ne idu toliko često na redovite preglede za sve bolesti, tako da vjerujem da je na ovom polju smanjila broj odaziva. No, upravo ovakvim javnozdravstvenim predavanjima i uz pomoć medija želimo osvijestiti ljude da svoje zdravlje mogu i moraju čuvati, a u slučaju raka vrata maternice, boljeg načina za to od odlaska na preventivne preglede i cijepljenje, nema.