Ako se krpelj nađe na tijelu (najčešće pazuho, prepone, noge, pupak, glava, vrat, kod djece posebno rub vlasišta), najuputnije ga je uhvatiti pincetom - što bliže koži - i izvući bez ikakvog uvrtanja, ne mazati nikakvim tekućinama, a nakon odstranjivanja oprati ranu sapunom te potom nanijeti antiseptik.
SLAVONSKI BROD - Proljeće i ljeto, posebice boravak u prirodi i sjedenje na travi kao ovih dana bajkerijade, prava su pogodnost za krpelje - opasne nametnike koji, ukoliko su zaraženi, mogu ljudima prenijeti vrlo teška oboljenja, najčešće boreliozu. Stoga ponovna upozorenja stručnjaka nisu od viška jer male crvene, tamnosmeđe ili crne krvopije vrebaju u visokoj i niskoj travi.
Ubod zaraženog krpelja najčešće uzrokuje boreliozu te rjeđe – krpeljni meningoencefalitis ( prisutan uglavnom na istočnim granicama Županije, te u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, no rijetko mogu prenijeti i druge bolesti, granulocitna erlihioza, tularemija, rikecioza, koje se dijagnosticiraju uglavnom temeljem analiza seruma bolesnika u specijaliziranim laboratorijima, navodi infektolog, dr.
Ivica Čabraja, šef odjela brodske bolnice.
Borelioza, se u prvih 3-20 dana od ugriza krpelja, u većini slučajeva očituje kao crveni prsten promjera kovanice od 5 kuna i širi se do više desetina centimetara. Riječ je o bakterijskoj infekciji koja se u ranoj fazi uspješno liječi antibiotikom, pojašnjava infektolog.
"No u slučaju ne liječene infekcije, nakon nekoliko tjedana ili mjeseci mogu se pojaviti višestruke kožne promjene, glavobolja uz povraćanje (meningitis – infekcija moždanih ovojnica), a povremeno i slabost pojedinih živaca (lica). Ako bolest ostane neprepoznata u ovoj fazi i ne liječena, moguća je pojava kasne faze infekcije, i više godina nakon ugriza, što se najčešće na našem području očituje kao encefalitis (upala mozga karakterizirana zaboravljivošću i promjenama ponašanja), a rjeđe kroničnom upalom zglobova ili kožnim promjenama", pojašnjava teške posljedice ugriza krpelja dr. Čabraja.
Krpeljni meningoencefalitis se, pak, javlja u prosjeku 7.-21. dan od ugriza krpelja i očituje se vrućicom, jakom glavoboljom uz povraćanje i poremećaj svijesti (jaka pospanost, nemogućnost ustajanja iz kreveta). Bolest može imati „bifazičan" tijek, dakle nakon nekoliko dana vrućice može uslijediti prolazno poboljšanje, a potom ponovno pogoršanje sa gore navedenim simptomima. Bolest može biti teška, smrtonosna i često ostaviti trajne posljedice na živčanom sustavu. Liječenje je simptomatsko što znači da učinkovitog lijeka koji zaustavlja razmnožavanje virusa u stanicama našeg živčanog sustava, nema", upozorava liječnik.
Zbog toga je važno, posebice za one koji češće borave u prirodi (lovci, ribiči, planinari, gljivari, šumari, poljoprivrednici...) upozoriti na obaveznu zaštitu raznim repelentima te prilagoditi odjeću (dugih rukava i svjetlijih boja jer se krpelj lakše uoči), izbjegavati visoku travu, grmlje, paprat. Krpelji su, naime, najčešći na vrhovima trave i lišću grmlja s kojega se uhvate za kožu i polako traže najmekši dio tijela.
Zato je potrebno nakon povratka iz prirode obavezno pregledati cijelo tijelo i to ponoviti nakon 24 sata. Ako se krpelj nađe na tijelu (najčešće pazuho, prepone, noge, pupak, glava, vrat, kod djece posebno rub vlasišta) najuputnije ga je uhvatiti pincetom -što bliže koži - i izvući bez ikakvog uvrtanja, ne mazati nikakvim tekućinama, a nakon odstranjivanja oprati ranu sapunom te potom nanijeti antiseptik. Krpelja umotati u papir i baciti u zahodsku školjku i pustiti vodu", savjetuje infektolog, premda krpelj najvjerojatnije nije zarazio osobu u koliko je na tijelu boravio manje od 24 sata.
Čabraja podsjeća i kako su česti prenositelji bolesti komarci, (pogotovo u svjetlu nedavne pojave infekcije virusom West Nile (virus Zapadnog Nila) i na našem području te pojave epidemija bolesti koje uzrokuje - infekcija mozga i moždanih ovojnica - u susjednim zemljama, zbog čega se važno zaštititi se i od tih beštija.
