SLAVONSKI BROD - Slavonskobrodska Tržnica i ulice oko nje početkom prošloga tjedna bile su pune 'parti' koje su plijenile pozornost građana. Gotovo kako nije bilo stabla na kojem nije bio nalijepljen papir isprintan u obliku parte, a na kojem su se nalazili podaci o osobi za koju je autor tvrdio da je pedofil.

"Kod pravomoćno osuđenih i onih koji su odležali izrečene kazne nema obavještavanja javnosti. Postoji tek kaznena evidencija u kojoj se takve osobe, ovisno o počinjenom kaznenom djelu, nalaze određeno vrijeme."

- Točno je kako su se pojavile te 'parte'. Policija je obavijest o njima zaprimila u ponedjeljak, 22. listopada, u 14.30 sati. Ono što za sada možemo reći je kako su u tijeku su istražne radnje - za SBplus je kazala Kata Nujić, glasnogovornica Policijske uprave brodsko-posavske.

Vijest s podacima objavljenim na 'parti' brzinom svjetlosti proširila se društvenim mrežama, sa kojih je, činjenica, brzo i nestala. Je li policijska istraga i moguće posljedice objavljivače, koji su odlučili podijeliti ovu 'vijest', natjerala da ju i uklone s društvenih mreža teško je tvrditi.

Tek sigurno je kako se još jedanputa pokazalo kako svijet interneta predstavlja mamac za sve koji reagiraju na 'prvu loptu'. Naime, u Hrvatskoj zakonodavac nije predvidio da se zajednica obavijesti o tome kako im u blizini stanuje osuđeni pedofil.

- Kod pravomoćno osuđenih i onih koji su odležali izrečene kazne nema obavještavanja javnosti. Postoji tek kaznena evidencija u kojoj se takve osobe, ovisno o počinjenom kaznenom djelu, nalaze određeno vrijeme. Zakon je predvidio da se nakon proteka propisanog vremena automatski brišu iz evidencije, no nerijetko se događa da tamo ostanu i dulje, odnosno do trenutka dok sami ne zatraže brisanje - doznajemo od slavonskobrodskih odvjetnika.

Udruga "Lavica" još ranije je inicirala izmjene zakona u smislu da se ime pedofila u registru zadrži doživotno. Pri tome su upozoravali na činjenicu kako je registar tajni dokument kojem pravo pristupa imaju samo ovlaštene osobe MUP-a i Ministarstva pravosuđa. Zakonski ih, samo iznimno, mogu dobiti i poslodavci koji zapošljavaju neku osobu na poslovima čije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom, ali samo ako im osoba za koju te podatke traže da suglasnost.

Je li to u redu ili nije pitanje je za raspravu. Ali pod ovakvim okolnostima ostaje pitanje kako je i na koji način osoba, koja je na brodskoj Tržnici objavila 'partu' u kojoj imenuje osobu i poziva roditelje da djecu čuvaju od nje, mogla biti sigurna da su podaci koje je objavila sto posto točni? 

Pa ako je autor i raspolagao podacima za koje je siguran da su točni, kako su to mogli znati oni koji su tu vijest prenijeli na svojim društvenim mrežama? Je li se itko od njih zapitao je li možda prenošenjem bez provjere, ove ili neke druge 'prozivajuće' vijesti, nekoga doveo u, blago rečeno, nezavidan položaj.

U konkretnom slučaju, policijskim rječnikom rečeno, ukoliko se otkrije počinitelj i okolnosti pod kojima je to uradio, oštećeni će možda imati mogućnost u privatnoj parnici tražiti pred sudom satisfakciju za javno sramoćenje od počinitelja. Ali šta u svim onim drugim situacijama, kada olako putem društvenih mreža, bez trenutka razmišljanja, prenesemo kuloarske priče kojima pojedince etiketiramo ni ne pitajući se ima li u tome istine. Razmišljamo li o posljedicama koje takve objave mogu imati za pojedince? Čak iako to nije kažnjivo?

Netko će kazati kako je usporedba objavljivanja kuloarskih priča s ovom s početka članka neusporediva, ali zašto ne. Ne ulazeći u posao policije kao niti u izvore kojima se služila osoba koja je sve to pokrenula, ne želeći umanjiti ničiju proživljenu bol niti eventualno nezadovoljstvo pravosudnim odlukama, samo potaknuti ovim slučajem, pitamo se imamo li pravo, u bilo kojim okolnostima, javno etkietirati bilo koga. I bismo li tako jednostavno dijelili 'vijesti' i da je riječ o nama samima. Možda bi se drugi puta, kod dijeljenja sličnih postova na društvenim mrežama, trebali to zapitati prije nego li stisnemo 'objavi'.