SLAVONSKI BROD - U Tjednu kada su se Sajmom obrtničkih zanimanja u brodskoj Sportskoj dvorani Vijuš slavili dobri stari zanati i majstori zlatnih ruku koje je danas potrebno tražiti povećalom, odlučili smo istražiti koliko su oni zaista 'vrsta u izumiranju' i hoće li broj učenika koji posljednjih godina upisuje brodske strukovne škole biti dovoljan da 'spasi' obrtništvo na prostorima Brodsko-posavske županije.

Sve su škole Županije, bile one gimnazije ili strukovne, posljednjih godina, izgubile znatan broj učenika, dijelom zbog iseljavanja stanovništva, a dijelom zbog činjenice da je stopa nataliteta već od šezdesetih godina prošlog stoljeća u stalnom padu, sa samo kratkotrajnim i nedovoljnim periodima oporavka.

Međutim, kako je obrtnika sve manje, a današnje tržište još uvijek vapi samo za dobrim keramičarima, tapetarima, stolarima i soboslikarima, logično bi bilo da upravo (i jedino!) strukovne škole ne gube broj učenika. Štoviše, umjesto za gimnazije mladi žitelji Brodsko-posavske županije, s obzirom na situaciju u gospodarstvu, po toj bi se logici trebali usmjeriti upravo u takva zanimanja.

Broj odjela jednak, a učenika sve manje

Dok Elektrotehnička i ekonomska škola u Novoj Gradiški samo naizgled ima jednaku situaciju od školske godine 2015./2016. do danas, podatak da kroz sve generacije dosad ima po četiri razredna odjela točna je tek kada pogledamo da je nekada u svakom od ta četiri razreda sjedilo prosječno 26 učenika, a danas ih je u njima tek 20.

Velika je to razlika, u brojkama iskaziva kao 24 učenika manje u toj školi danas, nego što je to bilo prije samo tri godine. Još je gora situacija u brodskoj Ekonomsko-birotehničkoj školi koja 2018. godine ima 42 učenika manje nego tri godine prije, ali i dalje ima sedam razrednih odjela.

Brodska Industrijsko-obrtnička škola u tekućoj školskoj godini ima 60 upisanih učenika manje nego u jesen 2015., brodska Srednja škola Matije Antuna Reljkovića, poznatija kao Poljoprivredna, 22 učenika manje, a Tehnička čak 42.

U Obrtničkoj školi broj učenika ubrzano raste

Međutim, ne bilježe sve škole Brodsko-posavske županije pad broja učenika. U novogradiškoj Industrijsko-obrtničkoj školi broj je đaka od 2015. godine samo rastao pa je danas za čak 32 učenika veći dok je u brodskoj Srednjoj medicinskoj školi taj broj veći za sasvim zadovoljavajućih 16 učenika.

Pozitivan trend, ipak, predvodi brodska Obrtnička škola u koju je u tekućoj školskoj godini upisano zapanjujućih 72 učenika više nego u školskoj godini 2015./2016. što je povećanje kakvim se u današnjim vremenima može pohvaliti rijetko koja obrazovna institucija u Hrvatskoj.

Prema podatcima od sredine ožujka u Slavonskom su Brodu registrirana 1472 obrta. Od učenika kakve 'proizvode' obrtničke i industrijske škole koristi bi od svih njih mogla imati 32 obrta koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda koji trebaju pekare i mesare, u proizvodnji tekstila i odjeće samo je 15 obrta . Usporedbe radi, u tekućoj je školskoj godini upisano 20 krojača te isto toliko mesara i pekara u gradu Slavonskom Brodu.

Proizvodnjom namještaja bavi se 18 registriranih obrta u Slavonskom Brodu, dok se tek 10 učenika upisalo za zanimanje tapetara. Čini se kako je njihov deficit itekako naglašen.

Postojeći registrirani brodski obrti i zanimanja koja upisuju učenici nisu usklađeni

Usporedi li se dalje omjer postojećih registriranih obrta u Slavonskom Brodu i učenika koji upisuju zanimanja s kojima bi se u njima mogli zaposliti, uočljiv je veliki nerazmjer 'ponude i potražnje'. Frizerskih je salona u gradu 89, a ove je godine upisano 30 učenika za to zanimanje, dok je u dvije prethodne generacije taj broj bio čak i veći 48 i 42. Samo iz te tri generacije izaći će, dakle, 120 frizerki i frizera.

Konobara, poznato je, uvijek nedostaje. U 122 obrta koja se bave pripremom i usluživanjem pića te 36 brodskih restorana i obrta koji pružaju uslugu pripremanja hrane bit će dovoljno posla ne samo za 20 konobara koji su upisani ove godine, nego i za mnoge koji su iz drugih, manje isplativih, struka, prešli u ugostiteljstvo.

Obrtima koji se bave kopnenim prijevozom putnika i robe, također nedostaje radnika. Registrirano ih je 180 u Slavonskom Brodu, a za smjer vozača u Industrijskoj je školi ove godine upisano samo njih 20.

Mogućnostima prekvalifikacije usprkos, ali i sve češćem preskakanju iz jedne struke u drugu 'trbuhom za kruhom', čini se kako se određenim obrtima ne piše dobro. Osim onih tradicijskih koji opstaju jedino kao dio današnje turističke ponude, mogli bismo uskoro svjedočiti velikom nedostatku tapetara, soboslikara, instalatera i automehaničara čije skromne upisne kvote, koje uglavnom ne prelaze brojku deset, možete pogledati i u priloženom dokumentu. Bez opančara, klobučara i kožara ćemo ipak nešto lakše nego bez spomenutih majstora.

Razumljivo je to i zbog činjenice da su današnje generacije mladih za roditelje imali one koji su živjeli 'u nekom drugom sistemu', a dobro je poznato kako je njihova omiljena odgojno-obrazovna metoda glasila "Uči, sine, da se ne moraš mučiti kao ja", nastala u vremenima kada je dobrih majstora na tržištu bilo previše pa i nisu bili na nekoj cijeni. Tada je, drugačije no danas, manje bilo ovih drugih, s diplomama u rukama, pa se jedino njih cijenilo u društvu. Vrijeme je, čini se, za hitnu promjenu te životne teorije i ideje obrazovanja. Priča o tomu kako bi država trebala pomoći obrtnicima i smanjiti namete koji ih guše i tjeraju u propast još je opširnija tema koja isto tako utječe na sadašnju situaciju.

Dokument

Pregled strukture upisa.xls

PDF Dokument

Pregled strukture upisa.pdf