SLAVONSKI BROD - Najave povećanja cijena sirovine (za hrast čak 15 posto) uzdrmat će, ionako nestabilno, poslovanje drvoprerađivačkih tvrtki u kojima je, u zadnjih nekoliko godina, bez posla ostalo 9000 radnika.

Dramatično upozorenje sa 3.Kongresa pilanara jugoistočne Europe, koji je danas u Slavonskom Brodu okupio 300-tinjak sudionika iz Hrvatske, Bosne, Srbije, Slovenije i Crne Gore, uputili su čelnici sindikata drvne i papirne industrije.

Predstavnici 1000 zaposlenih u TVIN-u: "Nema prostora niti za jedan, a kamoli za 15 posto povećanja cijena sirovine. 

"Ako cijena trupaca ode gore onda neće biti novca za plaće, firme će se morati zatvarati, a u prvom krugu bi, prema nekim procjenama, moglo biti ugašeno 6000 radnih mjesta, dok bi se dugoročno broj radnika (od sadašnjih 20 tisuća) mogao i prepoloviti" upozorava predsjednik Sindikata drvne i papirne industrije Željko Govedić te dodaje kako su se radnici zadnjih godina ionako odricali svojih radničkih prava (regres, božićnice, uskrsnice...) u nadi da će se situacija poboljšati.

"Ako to pomnožimo sa 70 posto radnika zaposlenih u drvnoj industriji, znači da su se oni, zadnjih tri godine, odrekli 60 milijuna kuna. Ali, sad im je došlo do grla" zaključio je Govedić i poručio: "Ako će se manjak u prihodima Hrvatskih šuma namiriti povećanjem cijena sirovine umjesto racionalizacijom poslovanja, onda ćemo i mi, od poslodavaca, tužbama, tražiti isplatu uskraćenih prava".

Sindikalisti smatraju kako država mora pronaći nove tržišne modele koji će osigurati nastavak proizvodnje i u drvoprerađivačkom sektoru te spriječiti potpunu liberalizaciju tržišta drvne sirovine. U koliko dođe do povećanja cijene sirovine, bit će to nepodnošljivo za pilanare -potvrđuje i Ante Mijić, vlasnik pilane Quercus iz Novske, s preko stotinu zaposlenih radnika. Iako je ove godine dobro poslovao, kaže kako ugovore za iduću godinu još nije dobio, a ove mu je godine falilo materijala.

"No, ako se cijena sirovine poveća, to će bit katastrofa, jer, još uvijek nismo postigli cijenu koju smo imali prije recesije", rekao je vlasnik jedne od najuspješnijih srednjih pilana u Hrvatskoj koji, unatoč svemu, uredno posluje, a ove je godine ulagao i u nove linije kako bi zaposlio radnike i ne razmišlja o njihovom otpuštanju.

Aida Kopljar, načelnica odjela za Drvnu industriju u ministarstvu poljoprivrede, tvrdi pak kako prijedlog za povećanje cijene drvne industrije nije konačan. "Drvoprerađivači su bitan čimbenik u izvoznoj bilanci RH, a prošle godine je taj izvoz iznosio 2,8 milijardi kuna. No, s obzirom na potencijal koji ovaj sektor ima i na resurse od kojih crpi sirovinu, ta brojka mora biti veća.

Cijena bi trebala biti tržišna, a država se definirala, prije svega, za finalne proizvode, a ne za sirovinu i poluproizvode i u tom je smislu usmjeren operativni program kojim država pomaže drvoprerađivaima".

Finalisti su na prvom mjestu, a predstavnik Udruge malih pilanara Željko Čebuhar navodi kako je takvih prerađivača svega 10 posto. Tako savjet predstavnice resornog ministarstva, kako i pilanari moraju naći svoje mjesto, prilagođavajući se tržištu EU koje se, uskoro, širom otvara, za male pilanare i nije baš utješan. Pribojavaju se početka slijedeće godine i potpisivanja novih ugovora, a radnici se pribojavaju za svoja radna mjesta i kakve-takve plaće.

Dva temeljna zaključka
Dva su temeljna zaključak, dvije ključne poruke 3.Kongresa pilanara jugoistočne Europe, koje hrvatski drvoprerađivači i sindikat drvne industrije žele poslati hrvatskoj Državi, Hrvatskim šumama i hrvatskoj javnosti, kaže organizator kongresa i direktor 'Hrvatskog drvnog klastera', Marijan Kavran:

Prvo. Hrvatska drvno-prerađivačka industrija ne prihvaća pokušaj Hrvatskih šuma da svoju nerestrukturiranost i gubitak 200 milijuna kuna prihoda od OKFŠ (općekorisne funkcije šuma) naplati povećanjem cijena sirovine drvoprerađivačima, a podržava Zaključke saborskog Odbora za regionalni razvoj i šumarstvo, koji ovom problemu prilazi sveobuhvatno i racionalno.

Drugo. Ako hrvatska Država ne želi u potpunosti uništiti hrvatsku Drvno-prerađivačku industriju, hitno će pristupiti operacionalizaciji vlastite Strategije razvoja ove privredne grane te, prije svega, potaknuti potpisivanje dugoročnih ugovora o kupoprodaji sirovine između Hrvatskih šuma i, primarno finalne, Drvne industrije.