VRPOLJE - Nakon brojnih neuspješnih dražbi i obećanja ministra Tihomira Jakovine kako neće dopustiti da vrpoljačka Sušionica propadne, njezin konačni kraj je, čini se, jako blizu. Sedmu godinu otkako je prestala proizvodnja i četvrtu od početka stečaja, pomaci se vide jedino u propadanju i devastiranju nekada vrijednih postrojenja. Otkako je prije godinu dana, zbog nedostatka novca, ukinuta čuvarska služba, Sušionica zjapi prazna pa je već mjesecima na meti lopova.

- Ulaz u ekonomsko dvorište nije pod kontrolom, kao ni pogon iz kojega je odneseno sve što je moglo biti korisno i za unovčiti, a dobar dio je zapaljen - kaže županijski pročelnik za poljoprivredu Željko Burazović, odgovarajući na vjećničko pitanje Mihaele Šunić, bivše zaposlenice Sušionice o tome što Županija čini da se spriječi totalno uništavanje nekada perspektivne tvrtke.

- Od 2002. do 2005. Sušionica je normalno proizvodila, nakon čega je krenula na usluge sušenja, a onda je vrlo brzo počela tonuti u stečaj - prisjeća se Šunić dana dok je radila kao prehrambeni tehnolog. Premda je svjesna ranijih nedostataka - nedovoljne količine kvalitetne i raznovrsne sirovine, nedostatka obrtnih sredstava, visoke cijene energenata i niske cijene sušene robe, misli da i danas postoji perspektiva za tvornicu.

- Ovo je poljoprivredni kraj, naši su ljudi vrijedni, mogli bi sušiti luk, korjenasto povrće... - kaže Šunić.

Nadu još gaji i Ante Jelušić, koji je u Sušionici radio do samog kraja, premda je, kaže, u to teško povjerovati, jer svjedoči svakodnevnom „razvlačenju" nekada suvremene tvornice.

- Lopovi su odrezali skupe dovodne kabele koje su unutra topili da bi došli do bakra. Sumnjao sam na ljude koji su dolazili autom osječkih registracijskih tablica i prijavio to policiji, ali do danas ne znam jesu li što poduzeli. Sve je to tuga, jad i užas - govori Jelušić, misleći i na 52 hektara poklonjene kvalitetne državne zemlje s koje su se trebali ubirati plodovi za sušenje, preradu i smrzavanje, a koja je zarasla u korov.

- Procurio je i krov na desetak mjesta pa svaki put kada dođem šteta je sve veća - navodi stečajni upravitelj Miroslav Mikić. Na žalost, premda osigurana, tvrtka nije uplaćivala osiguranje pa je teško očekivati i namirenje štete koja je, prema Mikićevoj gruboj procjeni, dosegla više od pola milijuna kuna. Zašto se godinama ne nalazi rješenje, pitaju se mnogi, pogoduje li se nekome čekajući totalnu devastaciju?

- Ako tri godine provedbe stečajnog postupka nisu dovoljne da sustav koji rukovodi, počev od stečajnog upravitelja do većinskog vjerovnika - Ministrastva financija - koje je dosad u projekt uložilo 120 milijuna kuna, nije ostvarena ni jedna ponuda, onda treba naći partnera kome na silu treba za nula kuna utrapiti taj pogon i učiniti sve da napravimo brend. Spriječimo daljnju devastaciju i učinimo sve da iskoristimo bar ono što je ostalo, bez obzira na političke razmirice - poručuje Burazović.

Mikić podsjeća kako ima vezane ruke, jer Ministrastvo financija već treći put na dražbi zahtijeva istu početnu cijenu (približno deset milijuna), što je 29 posto procijenjene vrijednosti Sušionice (od 36 milijuna kuna), a to smatra nerazumnim. Zbog toga nema na vidiku ni jednog kupca. - Očito je imovina precijenjena i ne vrijedi toliko na tržištu - smatra stečajni upravitelj, navodeći kako ga je do sada kontaktiralo desetak potencijalnih kupaca, no cijena im je bila previsoka.

- Način prodaje trebao je biti mnogo brži, kao i snižavanje cijene. To sam predložio na zadnjoj skupštini vjerovnika, ali o tome odlučuje stečajni sudac na temelju mojih i prijedloga razlučnih vjerovnika (Ministarstvo financija, Porezna uprava, CER (bivši hrvatski fond za privatizaciju) - napominje Mikić.

- Tamo gdje ima dobre volje, sve se može napraviti - iznosi Burazović vlastito životno pravilo, siguran kako postoje pretpostavke za obnovu proizvodnje u Sušionici kroz pilot-projekt navodnjavanja Orubice.

Ne zna se kada će biti dražba
Ukupno priznate tražbine u slučaju Sušionice iznose više od 114 milijuna kuna, od čega država - kroz tri navedena vjerovnika potražuje 108 milijuna, što je 95 posto. Nakon 10. veljače ove godine, kada je održana deseta dražba, još uvijek nije zakazana sljedeća, niti se zna kolika će biti ponuđena vrijednost.