SLAVONSKI BROD - Razgovarali smo s predstavnicima slavonskobrodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, Sveučilišta u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavske županije o upisima na poljoprivredne srednjoškolske i visokoškolske programe, perspektivi mladih poljoprivrednika, vrsti i obuhvatu njihove poljoprivrede proizvodnje, mogućnostima financiranja i slično.

Podaci Srednje škola Matije Antuna Reljkovića, jedine poljoprivredne škole na području Brodsko-posavske županije, koji su na ustupljeni za potrebe analize, govore kako je broj učenika upisanih u poljoprivredne smjerove od 2008. godine do danas u padu. Međutim, kako su nam pojasnili djelatnici škole, pad broja upisanih učenika ne odražava pad interesa jer je postotak upisanih u poljoprivredna zanimanja u odnosu na ukupni broj djece stabilan. Pad interesa uočava se jedino u upisu u neke trogodišnje smjerove (cvjećar, vrtlar, voćar i vinogradar). Interes za upis u trogodišnji smjer mehaničar poljoprivredne mehanizacije stabilan je, kao i interes za upis u četverogodišnja poljoprivredna zanimanja. Pritom nam je istaknuto da učenici trogodišnjih smjerova poljoprivredne škole često po završetku trogodišnjeg smjera nastavljaju školovanje na četverogodišnjem stupnju, naročito u zanimanju poljoprivredni tehničar fitofarmaceut.

Pad broja upisanih učenika posljedica je demografske slike, tj. smanjenog broja djece u Brodsko-posavskoj županiji, kao i društveno-političkih promjena poput ulaska Hrvatske u EU 2013. i ekonomskih migracija u druge zemlje članice, kako nam navode iz škole. No ističu i da je na pad upisanih učenika u poljoprivredna zanimanja utjecalo i neopravdano smanjenje upisnih kvota u poljoprivredna zanimanja u posljednjih 5 godina, općenito nepovoljan odnos prema poljoprivrednom proizvođaču i domaćem proizvodu, kao i nepovoljne klimatske promjene.

Nakon završene srednje škole danas je u Republici Hrvatskoj moguće upisati 65 različitih studijskih programa preddiplomske i diplomske razine iz područja poljoprivrede (agronomije) na 11 različitih visokih učilišta i isto toliko gradova, stoji na službenoj internetskoj stranici Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Među njima su i 3 na Sveučilištu u Slavonskom Brodu, od kojih 2 s tadašnjeg Veleučilišta.

Na pitanje o iskustvima mladih koji upisuju studij na brodskom sveučilištu zbog bavljenja poljoprivrednom, za Plusportal je odgovorila pročelnica Biotehničkog odjela, doc. dr. sc. Slavica Antunović.

• Iskustva Biotehničkog odjela Sveučilišta u Slavonskom Brodu sa studentima koji se žele obrazovati i steći nova znanja i trendove vezane za poljoprivrednu proizvodnju su vrlo dobra. Veći dio njih živi na selu ili nastavljaju obiteljski posao i uz roditelje stječu praktična iskustva te po završetku visokoškolskog obrazovanja pokreću svoj posao i postaju nositelji vlastitog OPG-a. Užitak je i radost vidjeti mlade ljude koji se vole baviti poljoprivredom i imaju toliko stečenih znanja i vještina čemu je sigurno doprinijelo i obrazovanje u našoj ustanovi.

Glede daljnjeg razvoja nastave i projekata iz područja poljoprivrede Sveučilištu u Slavonskom Brodu pročelnica Antunović nam je odgovorila sljedeće.

• U skladu s razvojem i pokretanjem novih studijskih programa, na Biotehničkom odjelu je prikupljena sva potrebna dokumentacija i proveden je niz aktivnosti sukladno zakonskoj legislativi te se u travnju 2022. godine dobilo pozitivno mišljenje Agencije za vanjsko vrednovanje i potvrda Ministarstva znanosti i obrazovanja o upisu u Upisnik studijskih programa novog, sveučilišnog prijediplomskog studijskog programa Ekoinženjerstvo i zaštita prirode koji se po prvi put počeo izvoditi akademske 2022./2023. godine. Nadalje,  početkom iste akademske godine pokrenuta je inicijativa za ustrojavanje novog sveučilišnog diplomskog studija pod nazivom Održiva poljoprivreda i okoliš te smo krajem srpnja 2024. godine dobili obavijest da je Akreditacijski savjet dao pozitivno mišljenje na izvješće stručnog povjerenstva u postupku inicijalne akreditacije diplomskog studija Održiva poljoprivreda i okoliš. Kroz navedene aktivnosti se vidi da radimo na razvoju i usavršavanju studijskih programa i nastave. Nakon aktiviranja sveučilišnih studija prestalo se upisivati (izvoditi) stručne studije koji su bili veleučilišni studiji, tako da se u konačnici nije povećao broj studijskih programa na Biotehničkom odjelu. Osim toga, svakako će se nastaviti prijavljivati i realizirati odobreni projekti u sklopu kojih se obavlja i znanstveno-istraživački rad u kojem se dijelom uključuju i studenti, ali i nabavlja oprema za opremanje laboratorija. U proteklom razdoblju, uz realizirani EU projekt „Prilagodba povrtnih kultura novim agrometeorološkim uvjetima u Slavoniji – AVACS” iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, prijavljen je i odobren i novi projekt „Zeleno povrće za Zeleni plan (ZEP za ZEP)” kojeg financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u tijeku je provođenja.

Nadalje, zanimalo nas je i koliko je mladih poljoprivrednika na području Brodsko-posavske županije, kojim se poljoprivrednik kulturama bave i na kolikoj površini. Željko Burazović, mag. ing. agr, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Brodsko-posavske županije odgovorio nam je.

• Prema službenoj evidenciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 31.13.2023. u Upisnik poljoprivrede za područje Brodsko posavske županije bilo je upisano 7.078 gospodarstava, od čega njih 1.274 (18,0 %) kojima je nositelj mladi poljoprivrednik, odnosno osoba mlađa od 41 godine. Usporedbe radi, prosječna brojnost populacije mladih poljoprivrednika na razini cijele EU iznosi 20 %. Proizvodni resursi naših poljoprivrednika je 64.578 ha obradivih površina upisanih u Arkod sustav koje se koriste za proizvodnju različitih poljoprivrednih kultura: žitarica na 38.101 ha (59,0 %), krmne kulture na 12.916 ha (20,0 %), uljarice 9.687 ha (15,0 %), višegodišnji nasadi  na 3.229 ha (5,0 %) i povrće na 645 ha (1,0 %). U stočarskoj proizvodnji najveća je usmjerenost na govedarsku proizvodnju (proizvodnja mlijeka i tov junadi) i svinjogojsku proizvodnju koje su najkomercijalnije grane stočarske proizvodnje.

Upitali smo pročelnika Burazovića i o županijskim potporama za mlade poljoprivrednike.

• U provedbi Programa potpora male vrijednosti u poljoprivredi kojeg je Županijska skupština donijela 2021. godine za programsko razdoblje 2021.-2027. planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 2.200.000,00 eura, odnosno na godišnjoj razini u iznosu od 313.300,00 eura. Maksimalni iznos sredstava koji se po prispjeloj prijavi na natječaj može dodijeliti mladim poljoprivrednicima veći je od sredstava koja se dodjeljuju profesionalnim poljoprivrednicima (porezni obveznici), kao i poljoprivrednicima kojima poljoprivreda nije pretežita djelatnost. To je evidentno u  završenom natječaju za nabavku poljoprivredne mehanizacije i opreme za primarnu poljoprivrednu proizvodnju za 2024. godinu u kojem je podijeljeno 237.156 eura, a od toga iznosa 78.321 eura (33,0 %) ostvarili su mladi poljoprivrednici, bez obzira što čine 18,0 % ukupno upisanih gospodarstava u Upisnik. Trenutno je aktualan javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za unaprjeđenje govedarstva i umjetno osjemenjivanje za 2024. godinu kojim će našim poljoprivrednicima dodijeliti 111.000,00 eura. Izražena briga za mlade poljoprivrednike ogleda se u činjenici da je iznos potpore za mlade poljoprivrednike 199,08 eura po junici, dok je taj iznos potpore za profesionalne poljoprivrednike 159,27 eura po junici.

U idućem članku donosimo intervju s mladim poljoprivrednikom.

Ovom prilikom zahvaljujemo pročelnici Željki Antunović, pročelniku Željku Burazoviću te Mirjani Martić, Jeleni Đurđević, Silviji Pandurić i Vehidu Ibrakoviću iz Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, kao i ravnatelju Ivici Opačku na suradnji oko izrade ovog teksta.

Tekst je financirala Agencija za elektroničke medije u sklopu Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.