SLAVONSKI BROD - Državni ured za reviziju objavio je nalaze za financijsku reviziju koja se odnosi na 2016. godinu. Revizijom je obuhvaćeno 12 kliničkih ustanova (pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice te četiri klinike), 20 općih bolnica, 15 specijalnih bolnica te dvije poliklinike.

Provjerili smo kakvu je ocjenu dobila brodska Opća bolnica „Dr. Josip Benčević", no najprije smo se zadržali na zanimljivim podatcima koje je otkrila Revizija. Tako saznajemo kako je koncem 2015. Opća bolnica je imala 1514 zaposlenika, od čega 1139 zdravstvenih i 375 na administrativno-tehničkih. Krajem 2016. ukupni broj zaposlenika povećao se za 24.

Za brodsku su bolnicu vrijednosno najznačajniji prihodi oni iz koji stižu iz državnog proračuna i to u iznosu od gotovo 308 milijuna kuna ili 87,2 posto. Svi drugi prihodi ostvareni su u puno manjem iznosu od 45 milijuna kuna.

U 2016. godini za obavljene usluge zdravstvene zaštite HZZO-u bolnica je ispostavila račune u iznosu od 248 milijuna kuna što je za 3,2 milijuna više od ugovorenog limita.

Što se zarade tiče - od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga brodska je bolnica zaradila nešto više od četiri milijuna kuna, a najviše od toga, više od 1,2 milijuna, ostvarila je kliničkim ispitivanjem lijekova od farmaceutskih tvrtki s kojima je sklopila ugovore. Bolnica je čak 909 tisuća kuna zaradila na bolesnicima bez obveznog zdravstvenog osiguranja dok je pružanjem usluga zdravstvene zaštite državljanima Bosne i Hercegovine uprihodovala 702 tisuće kuna.

Godine 2016. je do povećanja rashoda Opće bolnice došlo zbog 24 satne zdravstvene zaštite migranata u kampu Bjeliš, nove osnovice za obračun jubilarnih nagrada, povećanog dodatka na uvjete rada za medicinsko osoblje te više ostvarenih sati rada pa je tako, u odnosu na 2015., na plaće zaposlenika otišlo devet milijuna kuna više, što je ukupno, s doprinosima, iznosilo 223 milijuna kuna.

Nakon tih općih i brojčanih podataka, valjalo je istražiti što je o svemu rekla Državna revizija. U brodskoj je Općoj bolnici provjerila provedbu naloga iz prošle revizije, djelokrug i unutarnje ustrojstvo, planiranje i izvršenje plana, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode i izdatke, imovinu, obveze te postupke javne nabave. Pritom su utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na računovodstveno poslovanje, prihode, rashode i obveze te javnu nabavu.

Jedan od grijeha bolnice je taj što nije pribavila suglasnost Ministarstva za povećanje plaća radnicima novcem koji je zaradila pružajući svoje usluge na tržištu (za razliku od prihoda iz proračuna i HZZO-a).

Drugi je grijeh brodske bolnice prevelik broj evidentiranih prekovremenih sati zaposlenika. Naime, 2016. godine neki su djelatnici imali više od 50 sati prekovremenog rada, što je rezultiralo uvećanjem plaća za više od 18 milijuna kuna. Bolnica je to povećanje objasnila tadašnjim pogrešnim potezom i spajanjem s Novom Gradiškom. Neki liječnici su naime, kao i dotad, nastavili raditi i „dežurati" na obje ustanove, ali im je sada to bilo uračunato kao rad unutar iste bolnice. Kao drugi razlog prekovremenih bolnica je, logično, navela premalen broj zaposlenih koji na sebe preuzimaju veliki teret i previše obaveza.

Osim prigovora na preveliku potrošnju, Državna je revizija na kraju brodskoj Općoj bolnici dala uvjetno mišljenje, a ono se dajeako kod revizora postoji sumnja u pogledu prikaza jedne ili više pozicija u financijskim izvještajima koje su značajne, ali nisu važne za razumijevanje izvještaja. Takvo mišljenje obično je zadovoljavajuće, uz savjete za daljnje postupanje.

Nakon svega, važno je spomenuti kako, od 49 kontroliranih hrvatskih zdravstvenih ustanova, samo kod njih deset nisu pronađene zamjerke na financijske izvještaje i poslovanje pa se „sitni grijesi" Opće bolnice „Dr. Josip Benčević" čine gotovo zanemarivima. Međutim, jednostavan i skraćen zaključak Revizije kaže - brodska bolnica živi od države, a najveći dio novca troši na plaće zaposlenika.