SLAVONSKI BROD - Višak u blagajni, koliko god nevjerojatan za hrvatske prilike, osjetit će i građani, najavljuju iz Vlade - i to u vidu poreznog, administrativnog i neporeznog rasterećenja, piše dnevnik.hr. Dok se na administrativnom i neporeznom rasterećenju radi, doduše jako sporo, vladajući najavljuju snižavanje opće stope PDV-a. Poreza od kojeg se prikupi više od 50 posto prihoda.

"Hrvatska je 2017. ubrala PDV-a oko 48 milijardi kuna. Samo za usporedbu usred krize 2009. godine to je bilo 38 milijardi kuna sa stopom od 22 posto i sve zemlje EU su povećavale opću stopu PDV-a, uključujući i Hrvatsku kako bi taj deficit koliko toliko obuzdale", pojašnjava Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Danas višu stopu PDV-a od Hrvatske ima jedino Mađarska i to 27 posto. Iako još nikakvih konkretnih analiza snižavanja ove stope nema, u akademskoj su zajednici mišljenja - koja su se mogla čuti na prvoj Poreznoj konferenciji organiziranoj u Hrvatskoj - podijeljena.

"Treba biti itekako oprezan, jer smo 19 godina imali deficit te smo nagomilali veliki dug. Preostaje nam puno uravnoteženih proračuna i puno suficita da bismo taj dug mogli vratiti. I zato sa snižavanjem opće stope PDV-a treba biti relativno oprezan i tajming treba biti kada se gospodarstvo još malo oporavi", smatra Nika Šimurina s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Poreznu poziciju, pojašnjava Šimović, valja olakšati i mladima kako bi se spriječilo iseljavanje.

No, da bi se neki porezi smanjiti potrebno je druge povećati. I tu, slažu se stručnjaci, ima prostora. Osobito u pogledu posebnih poreza.

"Tu RH u odnosu na druge zemlje ima izrazito mali broj takvih posebnih poreza. Znamo da su to kava, bezalkoholna pića, automobili itd. Tu svakako ima prostora za uvođenje nekih novih trošarina kojima bi se onda kompenziralo smanjene poreznih stopa", ističe Šimurina.

No, konačna odluka o tome tko će više, a tko manje platiti, bit će politička.