STARA GRADIŠKA - Na širem okučanskom području, odnosno u četiri općine u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije, dosad su obiteljska poljoprivredna gospodarstva i tvrtke iskoristile malo europskog novca iz fondova Europske unije preko mjera Programa ruralnog razvoja.

"Poseban problem je i nedostatak radne snage. Mogli bismo sad primiti i zaposliti 5, 6 radnika, ali ih nema. Bio sam na Zavodu za zapošljavanje, svugdje ih tražimo, ali ih nije ih lako pronaći."

Među uspješnijima u povlačenju tih sredstava je Drvoprerađivački obrt Fagus iz Stare Gradiške koji se bavi proizvodnjom paleta, letvica i drvenih elemenata, piše agroklub. Prošle i ove godine, kroz četiri projekta, Fagus je ušao u investicije od šest milijuna kuna, a pripremaju i peti projekt vrijedan četiri milijuna kuna. Tim novcem će uvelike modernizirati i proširiti proizvodnju, omogućiti nova zapošljavanja, zadovoljiti potražnju za paletama, a nadaju se da će im Hrvatske šume omogućiti i povećanje kvote za nabavu trupaca.

Vlasnik obrta Antun Kljaić, kaže, u Staru je Gradišku došao krajem 2001. godine kada je počeo proizvodnju s bratićem, a od 2005. posao je prerastao u samostalnu obiteljsku tvrtku koju uspješno vodi sa sinom Dominikom. - Osnovna djelatnost nam je proizvodnja paleta za jednokratnu upotrebu za kojima vlada velika potražnja i za sada ne možemo zadovoljiti sve potrebe tržišta. Upravo zbog respektiranja naših kupaca sve ovo vrijeme nastojimo biti korektni i ozbiljni proizvođači, na vrijeme isporučivati kvalitetne palete. S naplatom od naših stalnih kupaca nemamo problema, radnicima redovito isplaćujemo plaće koje se kreću od 3.500 do 4.000 kuna. Najveći problemi su nam nedovoljne kvote trupaca u Hrvatskim šumama, ali nekako se snalazimo kupnjom trupaca na licitacijama. Poseban problem je i nedostatak radne snage. Mogli bismo sad primiti i zaposliti 5, 6 radnika, ali ih nema. Bio sam na Zavodu za zapošljavanje, svugdje ih tražimo, ali ih nije ih lako pronaći. Mnogi mlađi otišli su s ovog nerazvijenog pograničnog područja u Njemačku i druge zemlje, a većini onih koji su ostali, draža je izgleda socijala. Teško se odlučuju za posao", kaže Antun, koji svoje projekte uspješno kandidira te je prošle i ove godine već osigurao dosta EU sredstava.  

Prošli na četiri projekta, pripremaju peti

"Krenuli smo prošle godine i dosad su nam prošla već četiri projekta ukupne vrijednosti šest milijuna kuna. Pripremamo i novi projekt za mjeru 8, za izgradnju hale od 600 kvadrata u koju ćemo smjestiti novo postrojenje za proizvodnju paleta vrijedno četiri milijuna kuna. Taj projekt ćemo aplicirati čim u potpunosti završimo prethodni projekt iz istog tipa operacije 8.6.2., koji se odnosi upravo na ulaganja u te nove strojeve u vrijednosti dva milijuna kuna, uz povrat ulaganja u iznosu 50 posto. Dakle, kada isplatimo strojeve i dobijemo povrat sredstava, prijavljujemo se na novi natječaj, a to će biti uskoro. S novim strojevima moći ćemo utrostručiti proizvodnju", kaže Antun Kljaić, a zanimljive podatke dobili smo i od njegova sina Dominika.

Kažu da je u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti prošao i njihov projekt zahvaljujući kome na postojeću halu kane instalirati 520 četvornih metara sunčanih kolektora za proizvodnju 100 kilovata solarne energije što će u potpunosti zadovoljiti potrebe njihova obrta. Radit će mini elektranu i postaviti led rasvjetu. Kada ne budu radili (blagdani, neradni dani…) višak električne energije distribuirat će HEP-u. Ostvarili su i "De minimis" potpore u iznosu 482 tisuće kuna od Ministarstva poljoprivrede za projekt adaptacije postojeće hale. Tim novcem planiraju mijenjati stolariju, raditi fasadu, renovirati instalacije i prostorije i osposobiti halu za modernu proizvodnju. U toj investiciji koriste potporu od 75 posto. To je, kažu, nekada bila zatvorska radionica u koju se godinama nije ništa ulagalo jer nije bilo njihovo, a kada su kupili halu uz pomoć HAMAG-ovih sredstava uz povoljniju kamatu, odlučili su se za preuređenje.

"Mnogi misle kako je potrebno imati 'štelu'" 

Drvoprerađivački obrt Fagus uspješno je kandidirao još jedan projekt vrijedan 450 tisuća kuna, uz povrat novca u iznosu od 50 posto. Kažu, riječ je o mjeri 8, tipu operacija 8.6.3. "Ulaganje u marketinške aktivnosti u svrhu unaprjeđenja poslovanja Obrta Fagus". U to su uključeni jumbo plakati, oglašavanje, uređenje jedne prostorije koja će biti prezentacijska dvorana, izrada aplikacije za prezentaciju proizvoda. Vrijeme trajanja tog projekta su tri godine, a Kljaići će, kažu, to iskoristiti do kraja sljedeće godine.

"Ako sve bude išlo po planu nadamo se da ćemo s novom proizvodnjom u postojećoj renoviranoj i novoj hali započeti u svibnju sljedeće godine", kaže Antun Kljaić, zadovoljan što će uz sredstva fondova Europske unije, uz pomoć konzultantske kuće s kojom odlično surađuju i kredita banaka, dobrano modernizirati i proširiti proizvodnju.  

Kada je prije 12 godina počeo raditi u drvoprerađivačkom obrtu Antunov sin Dominik (38) poslušao je, kaže, očev savjet: "Sine, ako hoćeš šefovati moraš znati sve poslove". Stoga je svladao tajne svih strojeva u pogonu i sada, ako se nešto pokvari, brzo to rješava, ali i uskače u proizvodnju ako nedostaje radnika. Isto kao i otac koji, kada zatreba, radi s viljuškarom i ostalim strojevima.

I Dominik je zadovoljan što su krenuli u, za njihovu tvrtku, veliki investicijski ciklus. "Mi nikada ne bi mogli ići u ovoliko proširenje da se svojim projektima nismo kandidirali za sredstva Europske unije i Republike Hrvatske koja su nam velika potpora. Jer u ovim uvjetima proizvodnje i poslovanja u Hrvatskoj teško je kupiti nekakav stroj od milijun kuna i zašto ne bismo iskoristili sve pogodnosti korištenja tih poticajnih sredstava. Prema našim dosadašnjim pozitivnim iskustvima sredstva EU fondova mogu puno pomoći unapređenju našeg gospodarstva, ali bi se poduzetnici, vlasnici tvrtki i OPG-a, trebali svojim projektima i idejama više zauzimati za njihovo korištenje. Na žalost, čini mi se da mnogi još nisu spremni ulaziti u takve pothvate, možda se boje rizika i odgovornosti. Možda su i nedovoljno informirani, misle da je potrebno imati nekakvu "štelu". Mi smo shvatili da se uz dobru konzultantsku kuću koja zna svoj posao, i kojoj je stalo da dobar projekt prođe, može puno napraviti", za agroklub zaključio je Dominik Kljaić.