Zbog nedostatka edukacije i otpora javnosti, Hrvatska zanemaruje vlastito tehnološko znanje i visoko kontrolirane standarde koji se uspješno primjenjuju diljem svijeta.
SLAVONSKI BROD - Na jutros otvorenoj dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji Waste to Energy IV. - Od otpada do strateške energije (gorivo - tehnologija - ESG principi) u Slavonskom Brodu imali smo priliku razgovarati s europskim liderom u izgradnji postrojenja za energetsku oporabu otpada.
Vjerovali ili ne, riječ je o slavonskobrodskoj tvrtki s dugom tradicijom.
- Slabo je poznato da je Slavonski Brod jedan od europskih centara za proizvodnju opreme za izgradnju takvih postrojenja za proizvodnju energije. Preko 25 godina radimo u Europi... od Njemačke, Francuske, Italije, Danske, Finske,... Mnoga od tih postrojenja radimo po našem dizajnu i našoj tehnologiji. Posljednje što smo radili je postrojenje u Parizu te ono poznatije u Kopenhagenu na kojemu je izgrađeno skijalište. S obzirom na rečeno, mi smo svojevrsna kolijevka znanja vezanog za energetska postrojenja, posebice za postrojenja za obradu i dobivanje energije iz otpada. - kazao je Ivica Marić, direktor tvrtke Andritz TEP koja je jedini hrvatski proizvođač waste-to-energy opreme.
Tragedija je što je baš u Slavonskom Brodu smještena tvrtka koja postrojenja gradi u čitavom svijetu, dok nijednog takvog nema u cijeloj Hrvatskoj. Brođani trenutačno rade i na otoku Réunion kod Mauricijusa gdje je Andritz TEP poslao 200 radnika.
U 'Đuri' se danas proizvode najveći proizvodni pogoni u Europi za takva postrojenja, ali ne samo to.
Franciska Kohon Ratković / PlusPortal
- Projektiramo, dizajniramo, proizvodimo, gradimo i u pogon puštamo kompletna postrojenja. Otpad koji se više ne može reciklirati termički se obrađuje i iz njega se proizvodi čita energija - električna energija i toplina. Izlaz iz takvog postrojenja je energija, a volumenski otpad se drastično smanjuje, preko 90 posto. Otpad koji ostaje iza te energetske oporabe otpada također se može dalje koristiti u građevini, poljoprivredi,... pa je onda taj postupak zbrinjavanja i preko 99 posto. U Hrvatskoj ne postoji nijedno takvo postrojenje i to je veliko pitanje zašto. Otpor javnosti i politike za izgradnju bilo kakvih postrojenja uvijek je velik. Razlog tomu vjerojatno je needuciranost i neznanje ljudi. Svi to uspoređuju sa spalionicama otpada. To imamo, samo ih ne zovemo tako. Na tim deponijama otpad nekontrolirano izgara i opasne čestice odlaze u zrak i zagađuju okoliš. Postrojenje za oporabu otpada sofisticirano je postrojenje koje po vrlo strogim standardima i tehnologiji pretvara otpad u energiju. Emisije koje nastaju u tom procesu su strogo kontrolirane. Metode pročišćavanja visoko su sofisticirane. U Europi su takva postrojenja usred gradova. Nema drugog tehničkog ni racionalnog rješenja osim izgradnje takvih postrojenja. - dodao je Marić.
Jasno je - zbog nedostatka edukacije i otpora javnosti, Hrvatska zanemaruje vlastito tehnološko znanje i visoko kontrolirane standarde koji se uspješno primjenjuju diljem svijeta.
