SLAVONSKI BROD - Predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije kao i član Izvršnog odbora Udruge OPG-ova Hrvatske „Život",Ivan Klasnić, pred malobrojnim je medijskim auditorijem danas pokušao poslati snažnu poruku javnosti o tomu što se dogodilo mljekarstvu u slavonskim selima. Progovorio je o stanju u mljekarskom sektoru kao i Javnom pozivu za potporu povećanju proizvodnje mlijeka.

- Upoznati smo odavno svi sa stalnim trendom opadanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Pali smo na oko 400 milijuna litara mlijeka godišnje, a nekada smo proizvodili 700. Godine 2016. Udruga proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije pobunila se protiv preventivnog cijepljenja goveda zbog bolesti kvrgave kože. To je protivno zakonima Europske komisije jer se cijepi tek kada se bolest pojavi na terenu, a ne preventivno. Ministarstvo poljoprivrede na naše je molbe ostalo gluho i kasnije su tvrdili kako zbog cijepljenja nije bilo nikakve štete ili nuspojava za mljekare. Međutim, uskoro su sami sebe demantirali isplatom 19 milijuna kuna mljekarima. Ovih dana raspisan je i Javni poziv za sufinanciranje kupovine junica do 30 tisuća kuna zbog velikih posljedica cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože. - kazao je Ivan Klasnić.

Državu će tako nastala šteta, procjenjuju mljekari, koštati 284 milijuna kuna, a svim sadašnjim mjerama pomoći mljekare više, tvrde iz Udruge, neće spasiti. Onom komu jednom krave odu iz štale, više se u nju neće vratiti, poručio je Klasnić, objašnjavajući kako nabavka novih stada „izvana" neće donijeti ništa dobro slavonskom mljekarstvu jer će država dovesti „škart". Štete zbog cijepljenja, pak, na matičnim se stadima osjete i danas - junice teško ostaju steone, tek nakon više pokušaja - što stvara gubitke u samom startu, pobačaji su česti, a proizvodnja mlijeka kod cijepljenih primjeraka je također uvelike smanjena.

Povećanje cijena goriva i niske otkupne cijene mlijeka koje su nestalne i variranjem uništavaju poljoprivrednike, također su problemi s kojima se nose i mljekari.

- Naša djeca uskoro neće više imati priliku u slavonskim selima uživo vidjeti kravu. Morat će odlaziti na velike farme kod velikih proizvođača kako bi je vidjela. U Slavonskom Kobašu ostala smo nas dvojica koji još prodajemo mlijeko, a prije je svaka kuća, a to je bilo oko 450 domaćinstava, imala barem dvije-tri krave. Sada ja imam 22 krave, a susjed njih 15 i kada ja odustanem od mljekarstva, više Dukatu neće biti isplativo dolaziti u selo pa će i on morati odustati. - kazao je Klasnić, pokušavši dočarati tešku situaciju u Brodsko-posavskoj županiji i poručivši kako ne vrijedi više ići 'glavom kroz zid' pa razmišlja o prelasku na sustav uzgoja krava-tele koji je trenutno najisplativiji u govedarstvu.

Osnovni proizvod ovakvog sistema uzgoja je tele, spremno za daljnji uzgoj i tov. Potrebe za osnovnim objektom i opremom u ovakvom su uzgoju minimalne, a ekonomičnost povećava i iskorištavanje prirodnih resursa konstantne ispaše na pašnjacima sve dok to vremenske prilike dozvoljavaju što itekako smanjuje potrebu za kupovinom stočne hrane.

- Netko od toga svega ima jako veliku korist. Mi ćemo jesti europsko smeće koje se mora izvesti negdje. Hrvatske plaće ljude tjeraju da kupuju takvo smeće na akcijama. O mlijeku mogu pričati do sutra, ali više to ne vrijedi. - razočarano je zaključio Klasnić.

Na današnjoj konferenciji za medije dotaknuo se i nepoštivanja Pravilnika o parametrima i kvalitetnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2018. godine.

- Dignula se velika prašina oko nepoštivanja Pravilnika i na kraju od toga ništa. Otkupljivači su nas od prošle godine tjerali da više ulažemo u sjeme kako bismo dobili kvalitetniju pšenicu s više proteina prema kojima su obećali mjeriti cijenu, a sada cijena ponovno ovisi o hektolitru. Tako smo izgubili puno. Umjesto cijene od barem 1.15 kuna, dobili smo cijenu od 95 lipa. Na sedam i pol vagona koje smo sin i ja predali izgubili smo barem 17 tisuća kuna. Otkupljivači su tu zgrnuli velike novce. - kazao je Klasnić i naglasio kako je opet najviše nastradala središnja i istočna Slavonija.

U posljednje vrijeme puno se priča o Zakonu o zabrani nepoštene trgovačke prakse, no taj Zakon očigledno ne funkcionira. Parametri prema kojima se određuje cijena dogovaraju se 'u hodu' i uvijek na štetu proizvođača pa su tako i u ovom 'dealu' deblji kraj izvukli proizvođači pšenice koji su 'pumpajući' proteine, gubili na hektolitrima i vlazi čiji je udio uvelike utjecao na smanjenje cijene.

Govora je danas bilo i o Klasnićevu dopisu mjerodavnim institucijama o provođenju izbora u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

- Hrvatska poljoprivredna komora osnovana 2009. godine trebala je voditi brigu o hrvatskom seljaku. Zbog toga sam otpočetka bio zagovaratelj takve institucije. Komora ima zadatak plasirati svu robu poljoprivrednika, neovisno o tomu radi li se o trešnji, mlijeku, soji i tako dalje. Seljaci u Austriji nemaju brige o prodaji, njihov je zadatak da proizvedu što više i kvalitetnije, a o tržištu se ne moraju brinuti. Kod nas, međutim, nema te dobre volje. Nastave li raditi kao dosad, ne vrijedi plaćati članstvo. - kazao je Ivan Klasnić koji je u ime Udruge OPG-ova Hrvatske „Život" poslao dopis Komori čije vodstvo nakon prošlogodišnjih redovnih izbora želi provesti nove kako bi učvrstili položaj dosadašnjih „uhljeba" prije donošenja novih zakona o članstvu.

Slušajući i gledajući Klasnićevo nezadovoljstvo postalo je jasno kako se mljekari Brodsko-posavske županije bore protiv vjetrenjača. Hoće li hrvatski seljaci ikada živjeti dobro kao austrijski? Suvišno je odgovarati na to pitanje. Sudeći prema onima koji su nekada bili u prvim redovima borbe za prava poljoprivrednika, Slavonci su do kraja poraženi, njihova su sela opustošena, poljoprivreda bačena na koljena, a snazi vjetrenjača više se ne mogu oduprijeti ni oni najjači.