SLAVONSKI BROD/ŽIVIKE - Dok neki sele iz države u državu ili iz sela u grad, Sussanna i Zvonko Ćurić odlučili su obrnuti priču. Oni su iz grada otišli na selo. Iz Slavonskog Broda u Živike. I sve kako bi se bavili poljoprivredom. I to voćarstvom. No, nisu se, za Slavoniju uobičajeno, odlučili za šljive ili jabuke, nego za nešto sasvim drugačije.

"Uvijek sam se htio baviti nekim voćarstvom, a zemlju smo realno kupili na mjestu koje nije baš idealno za uzgoj nekih ostalih voćki. Sibirska borovnica je jako otporna, Sava je blizu, ne smeta ju joj hladnoća, mraz, izmaglica pa smo se odlučili za nju. Jedna zdrava bobica, pa rekoh da vidimo kako će uspijevati u našim krajevima", za RTL je kazao Zvonko Ćurić, vlasnik OPG-a, koji zajedno sa suprugom na gotovo dva hektara zemlje uzgaja sibirsku borovnicu haskap, za Hrvatsku još uvijek pomalo neobičnu kulturu.

Sibirska borovnica, haskap, modra kozokrvina, kozja krv je do prije nekoliko godina bila gotovo nepoznata na našem kontinentu, a sada se sve više ljudi odlučuje za njezinu proizvodnju. Tradicionalno se uzgaja u Kini, Rusiji i Japanu, a u zadnje vrijeme i u europskim zemljama.

Haskap rađa polovicom svibnja i predstavlja najranije voće koje zrije nakon zimskog mirovanja. Grm je listopadan, visine oko dva metra, a plod je plave boje, izuzetne arome. Punu rodnost, do osam kilograma po grmu, postiže u šestoj godini nakon sadnje. Izuzetno je otporan na niske temperature (do -45°C ), dok otvoreni cvjetovi podnose i do -10°C. Plod je duguljasta bobica duljine dva do tri centimetra, težine od jednog do tri grama, plavo ljubičaste boje i slatko-kiselkastog okusa. Plod je bogat antioksidansima (čak više i od aronije), vitaminima, željezom i ostalim hranjivim tvarima. U narodnoj medicini (Rusija, Kanada, Japan i sl.) haskap se koristi kod ateroskleroze, hipertenzije i gastrointestinalnih poremećaja, a čemu u prilog idu i novije znanstvene studije. 

Iako ovu biljke najviše konzumiraju u Japanu, gdje se jede već stoljećima, ona sve popularnija postaje i u Hrvatskoj. Kako piše rtl, 2019. se proizvodio na 71 poljoprivrednom gospodarstvu, a lani na 86. U samo godinu dana to je 15 proizvođača više. Sibirska borovnicu uzgajaju na gotovo 77 hektara zemlje.

"U početku su ga mijenjali nisu ga uopće prepoznali, mijenjali su ga s aronijom, borovnicom američkom, ali sada su već poprilično upoznati s njim. Sadrži vitamin C, D, E, B, od minerala u njemu se nalaze kalij, fosfor, magnezij, natrij i željezo.", za rtl je kazala Sussanna Ćurić, vlasnica OPG-a, dodajući kako je bobica kozje krvi slađa od aronije, ali nešto gorča od obične borovnice. Podiže imunitet i ubrzava oporavak nakon bolesti.

"Ima nešto veću cijenu samim time što je takav uzgoj kakav je, ekološki, i teža je berba od ostalog voća. To je najveći posao, jedan berač dnevno može ubrati 10 do 12 kilograma ručno brane borovnice, bez lišća i ičeg drugog", za RTL je kazao Zvonko Ćurić, vlasnik OPG-a u Živikama. 

Za njega i njegovu suprugu to više nije hobi nego posao. A njihova priča, uz onu koju smo objavili prije par dana o uzgoju začinskog bilja u Gundincima, dokaz da se u Slavoniji, kada je u pitanju uzgoj, sve više počinje razmišljati o potrebama tržišta te okretati kulturama koje mogu donijeti prosperitet. Naravno niti u tom dijelu bez truda i rada uspjeha neće biti.