SLAVONSKI BROD - Agencija Reuters objavila je u ponedjeljak, pozivajući se na Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (OIE) sa sjedištem u Parizu, da je Srbija prijavila četiri slučaja za koje se sumnja da je riječ o svinjskoj kugi kod domaćih svinja. Bolest se, navodno, pojavila na četiri farme u tri sela nedaleko od Beograda - Rabrovcu, Velikoj Krsni i Kusatku, a u krugu od tri kilometra proglašeno je zaraženo područje Prema navodima Reutersa, sedam svinja je uginulo, a 114 ih je eutanazirano.

Poslije vijesti da se u Srbiji sumnja na pojavu bolesti, zabranu uvoza svinjskog mesa iz te zemlje proglasile su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Ministarstvo poljoprivrede ove je godine, u suradnji sa županijama, organiziralo niz edukativnih radionica za lovce, lovačke udruge, trgovačka društva koja gospodare s lovištima i ovlaštene veterinare s ciljem podizanja svijesti za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja virusa afričke svinjske kuge. Iste su održane i u Požegi te Slavonskom Brodu tijekom ožujka 2019.

Bolest se u promotivnim materijalima izrađenima za te radionice definira kao najveća prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu. Tijekom 2018. godine prijavljeno je 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva afričke svinjske kuge u divljih svinja u 2019. godini. Od kada traje epidemija zahvaćeno je više od 500.000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. U Rumunjskoj je provedeno takozvano preventivno usmrćivanje domaćih svinja te je usmrćeno više od 50.000 svinja na 7.500 farmi dok je u Belgiji usmrćeno 5.222 svinja na 22 farme u zaraženom području.

Mada virus ASK ne izaziva bolest kod ljudi ili drugih životinja, uzrokuje velike ekonomske gubitke u sektoru svinjogojstva. Brzo se širi izravnim kontaktom divlje i domaće svinje, a najčešće završava iznenadnim uginućem zaražene životinje. Cjepiva i dalje nema. U nastavku donosimo mjere opreza koje pomažu u sprječavanju širenja ove pogibeljne zaraze.

Što lovci mogu poduzeti kako bi spriječili pojavu i širenje bolesti?
Svaki slučaj uginuća ili promijenjenog ponašanja divlje svinje mora biti prijavljen nadležnoj veterinarskoj organizaciji u svrhu dostave lešine u laboratorij i pretraživanja u svrhu isključivanja ASK. U rizičnim i zaraženim područjima značajan rizik od daljnjeg širenja infekcije predstavljaju proizvodi od divljih svinja i trofeji. Zbog toga su se svi lovci dužni pridržavati biosigurnosnih mjera:
- Osigurajte da su ostatci (otpad) odstrijeljenih divljih svinja zbrinuti na odgovarajući način!
- Izbjegavajte kontakt s domaćim svinjama nakon lova!
- Uvjerite se da su odjeća, obuća i oprema (npr. noževi, prijevozna sredstva) koji mogu biti zagađeni krvlju divljih svinja, dobro očišćeni i dezinficirani!
- Ne donosite meso, mesne proizvode, trofeje, opremu i druge materijale koji su mogli biti u kontaktu s divljim svinjama u lovište.

Što bi posjednici svinja trebali poduzeti kako bi zaštitili svoje svinje?
- Obavezno provodite biosigurnosne mjere na svojim gospodarstvima!
- Ne hranite svinje napojem (kuhinjski ili restoranski otpad s ostacima hrane životinjskog podrijetla)!
- Neškodljivo uklonite otpad nastao klanjem svinja za vlastite potrebe na odgovarajući način da se spriječi kontakt drugih životinja s otpadom!
- Odmah prijavite veterinaru svaki znak bolesti u svinja, pobačaje ili uginuća!
- Svinje držite u zatvorenom ili ograđenom prostoru tako da je onemogućen svaki kontakt s drugim životinjama, a posebno s divljim svinjama!
- Svinje kupujte samo iz registriranih gospodarstava sa svom potrebnom dokumentacijom, a nakon dopreme držite novonabavljene svinje najmanje 14 dana odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu!
- Ne dopuštajte ulazak neovlaštenim osobama i posjetiteljima na vaše gospodarstvo i ne dopuštajte da dolaze u kontakt sa svinjama!