SLAVONSKI BROD - Dva do tri tjedna ranije od uobičajenog ove godine krenut će prve berbe grožđa na području Brodsko-posavske županije.

Milašin upozorava na "invaziju" stršljenova koji buše bobe grožđa, a opasni su i za berače pa upozorava na opasnost od mogućeg uboda. "Nikada ih nije bilo tako puno. Valjda i zbog blage zime, jer nisu izmrznuli kao i razne druge štetočine." 

Već slijedećeg vikenda berači će ući u vinograde. Brat će se chardonnay i rajnski rizling, a početkom rujna graševina i ostalo, kaže Marija Milašin, županijska  savjetnica za hortikulturu. I sama vlasnica vinograda s 800 trsova, ove je godine prezadovoljna kvalitetom i rodnošću grožđa pa očekuje i odlično vino. "Vinogradi su jako rodili u cijeloj županiji pa su mnogi čak prorjeđivali grožđe i odbacivali kako bi trsovi izdržali teret" dodaje Milašin.

Navodi kako je grožđe  dobro, zdravstveno ispravno, sladori su visoki, tretiranja više nema. A bilo ga je, premda ne pretjerano kao proteklih godina. Ova sezona je krenula bez mraza, na sreću nije bilo ni tuče, a povremeno smjenjivanje kiše i sunca zahtjevalo je ne tako često prskanje protiv truleži.

Milašin jedino upozorava na "invaziju" stršljenova koji buše bobe grožđa, a opasni su i za berače pa upozorava na opasnost od mogućeg uboda. "Nikada ih nije bilo tako puno. Valjda i zbog blage zime, jer nisu izmrznuli kao i razne druge štetočine." 

Jedna od poznatijih vinarki našega kraja, Đurđica Jurković, također se sprema za berbu i očekuje dobar prinos sa svoja tri hektara vinograda. Veli da je prije mjesec i više  dana krenula zelena trulež no sve je pod kontrolom i grožđe je odlično nakon uobičajenih sedam prskanja. No ipak nije zadovoljna. Veći joj je problem plasman robe, jer zaliha vina ima i od zadnje dvije godine.

"Zna se koliko grožđa je potrebno za litru kvalitetnog vina kojega na veliko hoće otkupiti po šest kuna. Ne dozvolim to pa kako bude, iako sam već treću godinu na gubitku. I sada malo prodam kod nas i na moru, a onda dolaze obaveze prema državi, kredit, košnja trave, prskanje, troškovi rada... Voljela bih vidjeti onoga kome se to isplati prodati za tako nisku cijenu. Nikada nije bilo javašluka kao zadnje dvije godine. Uvoz je nenormalan i bez kontrole, a naša proizvodnja nije konkurentna jer nemamo poticaja za repromaterijal kao ostali u EU. Ugostiteljima je pak cijena bitnija nego kvaliteta, a nedostaje i kontrolni mehanizam." žali se Jurković.

No, ne može odustati nakon 30 godina rada, zbog ulaganja i kredita za gradnju odgovarajućeg podruma koji je pri završetku. 

Optimističnije zvuči Ozren Kraljić, vinogradar iz Rešetara koji na dva hektara vinograda, u kojima je pretežno cabernet sauvignon, proizvede godišnje 10 tisuća litara vina i sve proda na lokalnoj razini. Ova godina je, potvrđuje, jako dobra i grožđe odlično. Premda je njegov podrum puno veći, i zadovoljio bi daleko veću potrebu za skladištenje vina, ne odlučuje se, veli, za dalja ulaganja i borbu na tržištu. "Vino je danas najkomercijalniji proizvod. Niti jedan vinar ne radi jednu sortu. Ponuda je velika, ali ako je odnos kvalitete i cijene dobar onda je sve u redu, jer svaka roba nađe svog kupca." Kraljik zato razmišlja o otvaranju kušaonice vina i na tome radi. 

Pod vinogradima u brodsko posavskoj županiji prostire se površina od oko 120 hektara. Na zapadu županije dva su veća i petnaestak manjih vinogradara, a većinu povezuje vinska cesta Starci u Starom Petrovom Selu. Među najvećim vinogradarima je Ana Vinković, sa 40 hektara, a na području županije značajne površine pripadaju i udrugama vinogradara S. Vinko iz Starog Petrovog Sela  i iz Cernika te udruzi vinara iz Vranovaca i Bukovlja koja okuplja 70-ak manjih proizvođača. Udruživanje im, kažu, pomaže pristupu novim tehnologijama i edukacii oko rezidbe, prskanja vinograda, održavanja buradi, a i popuste pri kupnji zaštitnih sredstava. Svi se pripremaju za ovogodišnju berbu koja bi mogla biti jedna od boljih u proteklom desetljeću.