SLAVONSKI BROD- Od 1. siječnja 2011. godine poljoprivredni će proizvođači plaćati obvezni komorski doprinos u iznosu od 0,5 posto iz izravnih poticaja i potpora, pa će najveće iznose plaćati poljoprivrednici koji dobivaju najviše potpora. Od komorskog doprinosa po stopi od 0,5 posto u Hrvatsku poljoprivrednu komoru bi se trebalo godišnje sliti preko deset milijuna kuna. No, Sindikat hrvatskih seljaka s tim se, kako kaže tajnik Sindikata Josip Zmajić, novim nametom ne slaže, pa poručuju da poljoprivrednici komorski doprinos neće plaćati ni po cijenu prosvjeda.
"Hrvatski poljoprivrednici uz najveće cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta, PDV od 23 posto, kamate na poljoprivredne kredite od 11,5 posto, previsoku cijenu repromaterijala te razne parafiskalne namete ne mogu biti konkurentni. U susjednim zemljama je PDV na proizvodnju 8 posto, a u Hrvatskoj gotovo tri puta veći, kao što su znatno veće i kamate na poljoprivredne kredite. Ovo je još jedan namet koji poljoprivredni proizvođači ne žele plaćati. Osim toga, Hrvatska poljoprivredna komora je od koristi samo zaposlenima u njoj, nije zaživjela u praksi, poljoprivrednici od nje nemaju nikakve koristi, pa neka je financira onaj tko ju je i oformio, a ne da i taj teret padne na leđa poljoprivrednika", poručuje tajnik Sindikata koji okuplja poljoprivrednike iz deset županija. Zmajić nadalje upozorava da hrvatski seljaci ne znanju što ih čeka kada Republika Hrvatska uđe u Europsku uniju, no smatra da to nije ništa dobro, budući da su kvote hrvatskim poljoprivrednicima već nametnute, a domaća poljoprivreda uz previsoke troškove proizvodnje i velike namete ne može biti konkurentna onoj EU.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić pak ističe da je HPK u službi poljoprivrednika, zastupanja i ostvarivanja njihovih interesa i podizanja konkurentnosti. "HPK je preuzela 250 ljudi Hrvatske poljoprivredno – savjetodavne službe čiji je proračun srezan za tri milijuna kuna. Pripajanjem Poljoprivredno – savjetodavne službe Komori ojačat će se i proširiti djelokrug rada Komore, a stručnjaci koji su do sada bili u Službi i dalje će biti na raspolaganju poljoprivrednicima. Što se tiče komorskog doprinosa, najviše prigovaraju oni koji dobivaju najveće potpore, a to nije 90 i više posto poljoprivrednika, već onih tri posto koji zastupaju interese krupnog kapitala, a koriste 80 posto proračuna namijenjenog poljoprivredi. Od 100 000 kuna potpora izdvajanje 500 kn za komorski doprinos ne bi trebao biti problem" kaže Grivičić, dodajući da Zmajić i njemu slični rade isključivo u interesu krupnog kapitala, a ne poljoprivrednika, što su, kaže, pokazali i pri zauzimanju da se sije samo sjeme sjemenarskih kuća.
