SLAVONSKI BROD - „Prava“ zima, koje dosad gotovo da i nije bilo, možda tek dolazi, makar i nakratko. Kako pokazuju prognoze DHMZ-a, u sljedećih sedam dana Brođane će vani dočekati temperature blizu ništice, uključujući i minuse, popraćene susnježicom i kišom. Osim što će morati opreznije voziti na posao i s posla, većini radnika ovo neće predstavljati neku vijest, ali zato građevinci gotovo svaku kišu, snijeg, hladnoću ili pak žegu osjete, doslovno, na svojoj koži.  

Jutros je u Slavonskom Brodu izmjereno manje od jedan Celzijev stupanj. Predviđa se da će najviša temperatura, oko podneva, biti tri stupnja. Padao je i slab snijeg.

- Budući da se trenutno vrše unutarnji radovi, gdje je izloženost vanjskim uvjetima daleko manja, te da vrijeme nije ekstremno hladno, ovih dana na južnoj tribini ne planiramo prekidati radove - kazao je Vjekoslav Galić, vlasnik tvrtke koja na spomenutom dijelu Stadiona na Savi, već više mjeseci, izvodi radove. Ljeti su oni, međutim, bili prekidani i zbog vremena.

- Najgore je s visokim temperaturama. Dok se po hladnoći s toplom odjećom i kretanjem može raditi, protiv velikih vrućina ne može se ništa. Kod nas se od 30-35 stupnjeva naviše u pravilu ne radi - kazao je, dodavši da suprotni, niski ekstrem koji bi prekinuo radove treba tražiti ispod nula Celzija.

- Radovi se na niskim temperaturama uglavnom ne prekidaju. Naravno, iznimka su radovi na otvorenom pri ekstremnim hladnoćama, ali danas i u narednim danima one neće biti takve. Zamislite kako bi bilo, recimo, u Skandinaviji da radove prekidaju svaki put kad se temperatura spusti blizu nule. Većinu godine onda ne bi radili.

Dileme izvođača i radnika

Drugi vlasnik građevinske tvrtke iz Slavonskog Broda koji je htio ostati anoniman smatra kako bi radovi na otvorenom tijekom zime u jednom periodu ipak trebali stati.

- Na svakoj vreći građevinskog ljepila piše da se ne preporuča njegova uporaba na temperaturi ispod pet stupnjeva, sve ostalo čini se na vlastitu odgovornost. To vrijedi čak i za betonažu, asfalt i općenito građevinske materijale. Već zbog toga bi, po mom mišljenju, pet stupnjeva treaba biti donja granica za izvođenje radova, a tu su, naravno, i sami radnici. Kako da on bude učinkovit ako se smrzava ili „kuha“? Od takvog rada više je štete nego koristi - objasnio je, prisjetivši se nekih drugačijih vremena.

- Devedesetih, kad sam ja počeo raditi, svi smo od otprilike Badnjaka do sredine veljače išli na kolektivni godišnji. Doduše, bile su i te zime drugačije, ali u tom se razdoblju, jednostavno, nije radilo. Velike količine vode, na primjer, stvaraju kaljuže, što može itekako narušiti kvalitetu radova, recimo, asfaltiranje ceste. Sve moje dosadašnje iskustvo govori da se rad u takvim, otežanim uvjetima prije ili kasnije obije o glavu, i to svima, radnicima i investitoru i izvođaču. Osobno bih rad po kiši, snijegu i niskim temperaturama naprosto zabranio, eventualno s izuzetkom nekih prijeko potrebnih. Neće svijet propasti ako se neka ulica umjesto u prosincu ili siječnju završi u veljači.

Iako nitko ne voli rad „po kiši i po suncu“, za koji, uostalom, i Zakon o radu propisuje određene standarde i „kompenzacije“ (npr. povećana plaća), obustava radova većini u hijerarhijskom lancu ipak je - nepoželjan scenarij.

- Da, i tu se javlja „milijarda“ problema, počevši od samih radnika koji žele punu plaću, dok istovremeno izvođač mora ispoštovati zadane rokove, a ako kasni, mora se „pravdati“ investitoru, banci itd. Procedura je komplicirana… - objasnio je i drugu stranu priče naš anonimni sugovornik.

U ovim dilemama, između ispoštivanja ugovora i kvalitete radova, odnosno plaće i zdravlja, povremeno se, možda i ovih dana, nađu i slavonskobrodski izvođači radova i sami radnici. Pritom im na raspolaganju stoji pozivanje na neke odredbe Zakona o radu, više okvirne nego precizne (npr. nigdje vremenski ekstremi nisu definirani), zbog čega možda i presudnu ulogu ima dobar poslovni običaj međusobnog dogovora svih strana.