SLAVONSKI BROD - HŽ Infrastruktura i ove je godine za javnost priredila Izvješće o sigurnosti za prethodnu godinu. To društvo s ograničenom odgovornošću u stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske i upravitelj je željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj te zapošljava 4922 radnika. Mreža željezničkih pruga na području Hrvatske duga je 2617 kilometara, a na njezinu se putu nalazi 109 tunela, 544 mosta, 558 službenih mjesta i 1499 željezničko-cestovnih prijelaza.

Važan dio Izvješća čini i analiza prometnih nesreća te razine sigurnosti pružnih prijelaza, odnosno, križanja pruga s cestama. Kao posebno problematičan na području Brodsko-posavske županije - a sudeći i prema učestalim dojavama čitatelja portala SBplus - pokazao se prijelaz Sapci-Staro Topolje na kojemu je uvijek pametnije stati i dobro provjeriti dolazi li vlak. Ranije je bilo takvih slučajeva da vlak prolazi u trenutcima kada je rampa podignuta, a ni signalizacija ne radi. Nasreću, Brodsko-posavska županija u 2020. godini zabilježila je tri nesreće bez ozlijeđenih ili s lakše ozlijeđenim sudionicima.

Zabilježeno 69 nesreća i 20 (pokušaja) samoubojstava

HŽ-ovo Izvješće nesreće dijeli na ozbiljne i (valjda) 'one druge'. Tako je zabilježeno da se na području cijele Hrvatske, tijekom 2020. dogodilo ukupno 69 nesreća, od čega deset ozbiljnih. To je, u odnosu na petogodišnji prosjek, smanjenje od 37,5 posto. Pet ozbiljnih nesreća posljedica je naleta željezničkih vozila u pokretu na osobe koje su nesmotreno prelazile preko pruge, dok su se na željezničko-cestovnim prijelazima dogodile četiri ozbiljne nesreća. Usto, jedna ozbiljna nesreća posljedica je strujnog udara uslijed penjanja na lokomotivu.

Onih drugih nesreća - pretpostavljamo manje ozbiljnih - bilo je 59, što je u odnosu na petogodišnji prosjek smanjenje od 11 posto. Velik dio tih nesreća (44 posto) odnosio se na izvanredne događaje na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP). Riječ je o 26 takvih slučajeva (sedam na ŽCP-ima osiguranima signalno-sigurnosnim uređajima, 19 na ŽCP-ima osiguranima cestovnim prometnim znakovima).

Ukupan broj smrtno stradalih osoba (bez samoubojstava) smanjen je u odnosu na petogodišnji prosjek za 39 posto. Točnije, 2020. je smrtno stradalo deset osoba i to četiri na ŽCP-ima, dok je pet osoba podletjelo pod vlak jer su se kretale po pruzi, odnosno, prelazile je na mjestima koja nisu za to predviđena. Jedna osoba, kako je već spomenuto, stradala je od udara struje visokog napona kada se popela na lokomotivu. U odnosu na petogodišnji prosjek broj teže ozlijeđenih osoba smanjen je 20 posto (12 teško ozlijeđenih osoba).

Nažalost, u 2020. zabilježeno je i 13 samoubojstava, što je 46 posto manje u odnosu na petogodišnji prosjek, te sedam pokušaja samoubojstva, od kojih je šest okončano teškim ozljedama.

U 2020. zabilježeno je 378 lomova polubranika/branika na željezničko-cestovnim prijelazima, čime je HŽ-u počinjena materijalna šteta od pola milijuna kuna. Osim toga, to ukazuje na činjenicu da vozila neoprezno kreću ili pokušavaju prijeći prugu u trenutku kada su rampe (polu)spuštene.

Jeste li znali da su kamenovanja vlakova toliko česta?

Među neobičnim pojavama o kojima iz HŽ-a pišu u Izvješću je i kamenovanje vlakova.

U 'zbirci' karakterističnih slučajeva u prethodnom petogodišnjem razdoblju, među njih sedam, opisana su i dva s područja Brodsko-posavske županije:

„Dana 18. ožujka 2015. u 20.18 sati između kolodvora Garčin i Andrijevci nepoznate osobe kamenovale su putnički vlak te je tom prilikom u vlaku lakše ozlijeđen putnik."

„Dana 16. rujna 2020. u 18.34 sati između kolodvora Okučani i Nova Gradiška nepoznate osobe kamenovale su putnički vlak te je tom prilikom nastala materijalna šteta na vlaku u iznosu od 20 tisuća kuna.".

Željezničku imovinu najviše kradu na području Brodsko-posavske županije

Nažalost, i po otuđenju željezničke imovine Brodsko-posavska županija našla se u vrhu te je posebno istaknuta na karti Hrvatske. Preciznije, radi se o istočnom dijelu županije.

Kada je u pitanju područje cijele Hrvatske, u razdoblju od 2015. do 2020. zabilježeno je ukupno 448 krađa, a u 2020. godini 13 krađa. Prošle se godine svaka od njih odnosila na krađu bakrenih kablova.

Procijenjena materijalna šteta koja je krađama nanesena HŽ-u u razdoblju od 2015. do 2020. iznosila je 3,49 milijuna kuna, a u 2020. 0,06 milijuna kuna. Osim znatne materijalne štete takva otuđenja uzrokuju velike neurednosti u prometu i zakašnjenja vlakova.

Dakle, osim po opasnim pružno-cestovnim prijelazima, Brodsko-posavska županija poznata je i po kamenovanju vlakova i krađi bakrenih kablova. Šaljivo bismo mogli povući paralelu pa kazati kako bi modernizacija pruga i signalizacije na tom području možda išla i brže da pojedinci HŽ-u ne rade toliku štetu. Usto, da nije toga, i vlakovi bi možda bili točniji.