SLAVONSKI BROD - Kao i u slučaju svake jezične nedoumice ili dvojbe, tako se i oko naziva poznate slavonske delicije zadnjih dana lome koplja. Naime, prilikom nadmudrivanja Slavonije sa slovenskim Celjskim mesninama oko toga komu pripada oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, Slavonci su željeli zaštititi svoj „slavonski kulen/kulin" kao hrvatski proizvod.

Iako je nakon tri godine u studenom 2017. u sporu pobijedila Hrvatska, a Sloveniji je samo dozvoljeno da sljedećih pet godina i dalje proizvodi suhomesnati proizvod te vrste, rasprava se sada nastavlja među Slavoncima i Baranjcima. Mnogi od njih smatraju da se višegodišnje natezanje sa susjedima moglo izbjeći da se naš proizvod zaštitio pod nazivom kulin jer se radi o različitim prehrambenim artiklima. Drugi pak misle da su povijesne okolnosti utjecale na upotrebu i jednog i drugog naziva – ravnopravno i jednoznačno, ali u različitim mjestima.

U rječnicima ili jezičnim savjetnicima rijetko se može naći razlikovanje oblika kulen (standardni naziv) i kulin (regionalni naziv), a češće se za sve krivi utjecaj srpskoga jezika. Rasprave koje su devedesetih godina prošloga stoljeća vođene o tome kako je kulen srbizam te kako treba uvijek pisati i govoriti samo kulin, nisu utemeljene.

Naime, osnivanjem Udruge proizvođača slavonskoga kulena i izvornih proizvoda od mesa 1994. godine, članovi iz Slavonskoga Broda i Đakova problematizirali su naziv kulen smatrajući da je jedino ispravno zvati ga kulinom.

Krivili su domaće proizvođače da su pod utjecajem Srba oduševljenih tim proizvodom, ekavizirali njegov naziv i počeli govoriti kulen. Suludost takvog objašnjenja pokazuju podatci da u različitim hrvatskim govorima postoje oblici kulin, kuljen, kulijen, kulen koji ne znače uvijek navedeni proizvod, nego imaju značenja riječi trbuh, drob ili želudac, naglašava Maja Matković u svom članku.

Izraz kulin tako se, navodno, koristi ondje gdje se govori staroštokavskom ikavicom (Đakovo, Slavonski Brod, Požega, Vinkovci), a drugdje se govori i piše kulen i taj je lik standardan.

Riječ kulin neki povezuju s Kulinom banom. Taj je vladar Bosnu oslobodio bizantske vlasti i ugarskog političkog utjecaja, a predaja kaže da su u njegovo vrijeme u zemlji bili red, mir, sigurnost i blagostanje. Stoga je kulin ostao trajna uspomena na njega i ta vremena kada je dobre hrane bilo u izobilju.

Autori knjige „Slavonski domaći kulen i kobasice" Antun Petričević, Krsto Benčević i Goran Kušec, podrijetlo riječi kulen tumače različito. U Slavoniji ta riječ znači nešto što je dobro napunjeno pa se za čovjeka koji je debeo i trbušast kaže da je kuljav, a u Dalmatinskoj zagori izraz kulje označuje rastom malene i trbušaste ljude. Kulen ili kulin, složit će se svi, svojim oblikom i izgledom podsjeća na sve opisano

Tako i Alemko Gluhak u svom Hrvatskom etimološkom rječniku navodi oblike kulen, kuljen, kulijen i kulin u značenju „trbuh, drob, djevenica i kobasica", upućujući na praslavenski polazni oblik.

Drugim riječima, korijen riječi oba izraza, i kulen i kulin, postoji u hrvatskom jeziku, ali ne dolazi iz istog izvora niti je istog značenja. Tijekom vremena u nekim se mjestima kulin, suhomesnata delicija, počeo nazivati i kulen. Tako ta dva izraza danas u slavonskoj gastronomiji znače isto, ali je etimologija riječi nešto drugačija. Ipak, sve upućuje na isti proizvod, jednako dobrog okusa.

Tomu u prilog govori i činjenica da je Udruga „Slavonski domaći kulen-kulin" iz Bošnjaka, koja okuplja proizvođače i borila se za certificiranje tog proizvoda, u svoj naziv stavila i jedan i drugi naziv.

Mjesec dana nakon što je Europska komisija donijela odluku da je slavonski kulen/kulin hrvatski proizvod, ta je delicija od prošlog tjedna 17. naš proizvod upisan u Registar proizvoda zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla Europske unije te Slavonci, bez obzira na to kako ga zovu, imaju zašto biti ponosni.