SLAVONSKI BROD - Vjerojatno nema ružnijeg i tužnijeg „urbanističkog“ doživljaja od šetnje uz prašnjave, oronule izloge, iza kojih se od prolaznika, Brođana ili gosti, nevješto, ako uopće ikako, pokušava skriti tamu praznih lokala, u kojima se možda još do pred koji mjesec poslovalo i nešto događalo. Da stvar bude gora, ovakvi „detroitovski“ prizori nisu „potisnuti“ samo na sporedne, prigradske zone. Oni narušavaju, nažalost, i najvažnije gradske ulice, u samom centru.

Stvari se u ovom gradu kreću nabolje, u većoj ili manjoj mjeri, ali ovaj problem kao da se dvadesetak godina ne miče s mrtve točke. No je li to „znak vremena“ samo u Slavonskom Brodu?

- Nije to problem samo ovdje. Nedavno sam bio u Rijeci pa sam se uvjerio da je tamošnji korzo također puno praznih lokala - posvjedočio je Mario Brezičević, vlasnik agencije za nekretnine „Diva“ i stručnjak na tom polju.

Možda se nakon saznanja da je riječ o problemu širih razmjera „lakše diše“, ali i dalje na svakoj sredini ostaje da se s njim bori kako zna i umije. Pritom uvijek treba krenuto od početka, od uzroka.

Glavni je uzrok, pomislit će mnogi, što je najam, točnije zakup ovih prostora, koje obično povezujemo s poduzetništvom, privatnicima preskup.

- Zapravo on je relativno jeftin. Nekada im je cijena u Slavonskom Brodu bila čak dvostruko veća od kvadrata stambenog prostora. Danas je cijena poslovnog prostora, mada se stvarno teško prodaju, često niža od cijene kvadrata stana. Sve su „poremetili“ veliki trgovački centri u koje su se preselile trgovine koje su se nekad nalazila u spomenutim, sada praznim lokalima. Pa i sam je Cipelić po njima dobio ime, a danas je ondje samo jedna trgovina. Naprosto su se promijenile navike kupaca, koji sada sve mogu pronaći u šoping centrima, dok u grad radi toga gotovo i ne zalaze. Vlasnici su to shvatili i prilagodili se - objasnio je Brezičević dio ekonomskog „domino-efekta“, zbog kojega se danas u primjerice Starčevićevoj, Mesićevoj ili na Cipeliću najbolje ne osvrtati lijevo i desno. Čast uspješnim i upornim iznimkama.

- Cijena zakupa tih lokala pala jer interesa više nema. Koliko je on opao, govori i činjenica da nije pomogla ni spremnost zakupodavaca za dodatnim snižavanjem cijene zakupa. Jer prazan prostor za njihove vlasnike je najskuplji. Govorimo dakako o trgovinama i obrtima, dok su se u tim lokalima ipak i dalje zadržale uslužne djelatnosti, banke, kladionice, osiguravajuće kuće i sl. Njima je taj rizik prihvatljiv jer posluju dobro i zakup im je isplativ. U centru on iznosi 10-15 eura po kvadratnom metru. S druge strane, malim obrtnicima i trgovinama, zbog smanjenja broja građana odnosno kupaca i njihovih novih navika, takvo što je „preopasno“. Mnogima je od njih i takva, snižena cijena zakupa neisplativa, o kupovini da ne govorimo - kazao je naš sugovornik.

Koliko vam se puta u Slavonskom Brodu dogodilo da, bacivši pogled na jedan izlog, na kojemu je prije nekoliko mjeseci bila, npr. prodavaonica cipela, uočite novootvoreni kafić, da bi se on, možda veće za godinu-dvije također zatvorio, i tako „ukrug“?

- Na primjer, u jednom obližnjem lokalu zamijenilo se nekoliko zakupoprimaca (trgovine, sportska oprema, obrti). Razlog je isti koji sam naveo, jednostavno je potrošnja na tim mjestima preslaba. Evo danas pada kiša - tko će obilaziti te trgovine kad sve, i mnogo više, „pod krovom“ može naći u Colosseumu? Ti lokali se onda isprazne, bilo da se trgovina preseli u šoping centar ili jednostavno zatvori - kazao je stručnjak za nekretnine, ponudivši mogući model za rješenje ovog urbanističko-ekonomskog problema.

- To je jako složeno pitanje, ali ti bi lokali svakako trebali biti u funkciji. Možda bi lokalne vlasti trebale razmisliti o nekim stimulirajućim mjerama, poput onih za mlade obitelji, APN-a i slično, dakle o nekim poreznim olakšicama. Svaki je dodatni porez popraćen s najmanje deset posto manje trgovačkih društava.