Hoće li u budućnosti biti lakše u svojoj blizini pronaći vrhunskog doktora znanosti nego keramičara ili vodoinstalatera - pokazat će godine koje su pred nama.
SLAVONSKI BROD - U konferencijskoj dvorani Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Slavonski Brod, održan je danas okrugli stol na temu „Obrazovanje za potrebe tržišta rada - zajednički korak prema gospodarskom rastu“. Susret gospodarstvenika, poslodavaca i ravnatelja strukovnih škola, organiziran je u suradnji s Brodsko-posavskom županijom.
- Poduzetnike s tržišta rada spajamo sa sustavom obrazovanja. Riječ je o dugogodišnjoj i ključnoj inicijativi. Važno je iskomunicirati planove. Metaloprerađivačka industrija, građevinski sektor i trgovina te poljoprivreda danas najviše 'pate' od nedostatka radne snage. Pokušavamo naći rješenja kako mlade privući u te sektore. Problem je što se danas ta zanimanja čine teška, neatraktivna, da su to prljavi poslovi,... ali niz drugih faktora poput sigurnog posla i dobre plaće tu mogu donijeti traženu zadovoljštinu. - kazao je Ivan Ćosić, predsjednik Županijske komore Slavonski Brod i predsjednik Gospodarskog vijeća HGK.
Ivan Ćosić
Ž.G./PLUS
No, oni koji se još nekako drže u obrtničkim zanimanjima itekako su svjesni kako je riječ o neizvjesnoj borbi. 'Veliki' vrlo laku iz igre istisnu 'male'.
- Situacija je kompleksna. Učenik koji se opredjeljuje za obrtničko zanimanje, odabrao je interesantan poziv. Učenici kod izbora budućih zanimanja trebaju raditi segmentaciju i analizu onoga čime će se baviti ostatak života. Teško je naći odgovor na pitanje kako spasiti zanimanja koja izumiru - a to su mesari, mehaničari i slično. Shopping centri ugasili su male gradske trgovine. Ljudi parkiraju besplatno na ogromnim parkiralištima i meso kupuju tamo umjesto u lokalnoj mesnici. Osim toga, šetnjom po trgovinama 'ubijaju vrijeme'. Izgubio se obiteljski 'muving' po centru grada u kojemu se tradicionalno nalazi većina obrta. - naglasio je Krunoslav Holjevac, predsjednik Obrtničke komore Brodsko-posavske županije.
Anica Vukašinović
Ž.G./PLUS
Kao 'spas u zadnji čas' javlja se modularna nastava koja će težište staviti na praksu i učenje radom, a ne na štrebanje podataka iz udžbenika u školskim klupama. Takav pristup mogao bi zainteresirati i privući nove učenike u obrtnička zanimanja.
- Kao Osnivač srednjih škola na našem području, svake godine vodimo računa o potrebama tržišta rada. Današnji okrugli stol je prilika da razgovaramo s dionicima gospodarstva i da s njima priredimo prijedlog strukture upisa učenika u prvi razred srednje škole. Ne znamo što će donijeti novi obrazovni programi. Sljedeće godine počinje poseban način obrazovanja u strukovnim školama - modularna nastava. Iskreno se nadamo da ćemo sve informacije dobiti čim prije kako bismo mogli planirati sve unaprijed. Bitno je da reforma strukovnog obrazovanja ide ka tome da se znanje stječe radom. U eksperimentalnim se programima to pokazalo kao jako dobro. - kazala je Anica Vukašinović, pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, šport i kulturu
U takvom sustavu obrazovanja, ključni će biti i budući poslodavci koji će svoje firme morati značajnije ponuditi kao mjesto za praksu i mentorstvo. No, ravnatelji srednjih škola tvrde kako su isti već značajno uključeni u obrazovni sustav i itekako svjesni da učenike obrazuju za sebe.
Anita Holub
Ž.G./PLUS
- Svaka od brodsko-posavskih škola ima svoju dodanu vrijednost. Jedni su vrhunski u pisanju europskih projekata, drugi su inovatori, treći su stavili naglasak na uravnoteženje obrazovne i odgojne komponente... potonjim se moja škola posebice ponosi. Djeca trebaju birati zanimanja u kojima ih čekaju sigurno zaposlenje i dobra plaća. Uloga poslodavca tijekom strukovnog obrazovanja iznimno je važna. Velik broj sati učenici provode kod poslodavaca. Potrebna je sinergija Škole i vanjskih vježbališta. Važno je kakvog ćemo mentora odrediti učeniku i kakav će ih mentor dočekati u stvarnom radnom procesu. Oni ih obrazuju za sebe. Mi smo tu podrška. Nitko od nas se nije rodio naučen i svi po završetku studija i programa moramo se usavršiti i specijalizirati kroz stvarni radni proces. Poslodavci za to imaju razumijevanja, posebno u nedostatku odgovarajuće obrazovane radne snage. - mišljenja je ravnateljica Obrtničko-tehničke škole,
Anita Holub.
Brodsko-posavska županija, pak, odrađuje svoje - primarno kroz financijsku potporu poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Pomaže im kod kupovine opreme, odlaska na sajmove, širenja poslovanja,... U 2025. godini to kani činiti značajno više.
- Novi Proračun Brodsko-posavske županije sadrži i rekordne cifre za gospodarstvo i poljoprivredu. Riječ je o više od milijun eura. To se dosad nije događalo u mojoj dugogodišnjoj karijeri i izrazito raduje. - otkrio je Željko Burazović, županijski pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu.
Željko Burazović
Ž.G./PLUS
Hoće li u budućnosti biti lakše u svojoj blizini pronaći vrhunskog doktora znanosti nego keramičara ili vodoinstalatera - pokazat će godine koje su pred nama.
