U drugim europskim gradovima, ograničenje vožnje na 30 kilometara na sat na gradskom području, itekako je urodilo plodom.
SLAVONSKI BROD - Lille, Madrid, Pariz, Lyon, Grenoble, Valencia i Bilbao - sve su to mjesta u kojima je ograničenje od 30 kilometara na sat na gradskim cestama norma, a ne iznimka.
Postoje i drugi gradovi koji su tu praksu prihvatili, ali ne u cijelosti, nego za većinu svojih cesta. Primjerice, u Grazu je ograničenje brzine od 30 km/h uvedeno 1992. godine. Odnosilo se na svaku ulicu koja je klasificirana kao sporedna cesta, što u praksi znači da je vrijedilo za 80 posto ulica, ukupno preko 800 kilometara ceste. - podatci su koje je objavio portal H-Alter.
Najpoznatija slavonskobrodska 'zona 30' jest ona uz rijeku Savu - čini je dio Šetališta braće Radić. Vozači to ograničenje brzine poštuju koliko-toliko, a naročito je ono bitno za pješačke prijelaze koji korzo spajaju s riječnom šetnicom/obaloutvrdom.
Da bi i drugi dijelovi grada mogli biti dobri kandidati za sporiju vožnju, pokazuje policijska statistika za prošlu godinu. Tijekom 2022. godine na području Policijske uprave brodsko-posavske dogodilo se 1.025 prometnih nesreća što je za 12 nesreća ili 1,2 posto više nego u 2021. godini.
Najčešće okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama s nastradalim osobama tiču se pogrešaka vozača do kojih je došlo zbog nepropisne i neprilagođene brzine i to u 96 nesreća uslijed kojih su poginule četiri osobe, a 135 osoba je ozlijeđeno.
Dobra statistika gore navedenih gradova, ograničenja i drugdje čini sve primamljivijim.
U Helsinkiju se prvi val uvođenja velikih ograničenja od 30 km/h dogodio 2004., a zatim je sustav proširen 2019. Prvo je ograničena brzina u središtu grada i nekim stambenim područjima, a zatim su modificirana pravila te su ograničenja uvedena u gotovo sve ostale ulice. Prilagodbe su napravljene na način da utječu i na promet koji ulazi i izlazi iz stambenih naselja te centra grada.
Na mjestima gdje je ograničenje brzine promijenjeno s 40 km/h na 30 km/h ozljede pješaka smanjene su za 19 posto, a štete na vozilima za 34 posto. Najveće poboljšanje zabilježeno je u središtu grada, gdje se broj ozljeda u prometu smanjio za 42 posto. - piše H-Alter.
Kao prednosti takvog ograničenja brzine gradovi navode čišće ulice, tiša područja, protočniji promet i bolje zdravlje - s obzirom na to da se u takvom okruženju više ljudi odlučuje pješačiti ili voziti bicikl.
Plan predviđa velike promjene u Slavonskom Brodu do 2040.
„Plan održive urbane mobilnosti - urbano područje Slavonski Brod“ svakako predlaže da Šetalište braće Radić ubuduće u cijelosti bude zatvoreno za promet, odnosno, da postane velika pješačka zona - proširenjem obale na cestu.
Proširenje pješačke zone provodit će se postepeno i drugdje u najužem centru grada. Za dio Mesićeve ulice ispred Hrvatskog doma također je predloženo proširenje pješačke zone uz dozvolu prolaska automobilima.
Proširenje pješačke zone bi se trebalo odvijati u sljedećim fazama:
- Faza 1 (širenje pješačke zone u polumjeru od 400 m istočno na povijesnu jezgru grada do Ulice Tome Skalice) - Ulica Matije Mesića (od trga I. B. Mažuranić do ulice Tome Skalice); Ulica Ante Starčevića (od Ulice Petra Preradovića do Ulice Tome Skalice); Ulica Ivana pl. Zajca (od Ulice Matije Mesića do Ulice Petra Krešimira IV.); Ulica Petra Preradovića
- Faza 2: (širenje pješačke zone istočno na povijesnu jezgru grada do Ulice sv. Florijana i Trga Josipa Godlara) - Ulica Matije Mesića (od Ulice Tome Skalice do Ulice Petra Krešimira IV.); Ulica Ante Starčevića (od Ulice Tome Skalice do Ulice Sv. Florijana); Trg Svetog Trojstva; Ulica dr. Vladka Mačeka (od Trga Svetog Trojstva do Ulice Sv. Florijana); Ulica Ivana Filipovića (od Trg žrtava rata do Ulice Sv. Florijana); Šetalište braće Radić (od Savske ulice do Ulice Tome Skalice); Ulica Tome Skalice; Ulica Augusta Šenoe; Trg žrtava rata; Ulica Sv. Florijana (od Ulica Ivana Filipovića do šetališta uz obalu rijeke Save).
