SLAVONSKI BROD – Sajam cvijeća u brodskoj Tvrđavi, „Florafest 2014." prigodnim programima i prilagođenim govorima, jučer otvoren, danas je u svojem drugom i posljednjem danu sajmovanja. Očekivano – rapsodija boja i oblika i neočekivano – uporna kiša koja ubija nadu kako bi nedjelja, što je do sada tradicionalno bilo, u smislu ostvarenoga prometa, bila uspješnija od subote.

Više je 'štiha', više 'duše' u Komunalčevim ambijentalno maštovito uređenim gredicama i prostorima.

Komunalac maštovito, ambijentalno

Cvjetne gredice u Tvrđavi, od ulaza do sajamskog prostora, standardno uređene. Od onih koje su uredili gosti, komunalna poduzeća iz drugih gradova, ipak se razlikuje ono što je uradio brodski „Komunalac". Više je tu 'štiha', 'duše'. Njihove ambijentalno maštovito uređene gredice i prostori, bez imalo pretjerivanja, vrijedi sačuvati, ako već dvije godine i nema sajamskoga kataloga, makar u albumu fotografija.

Brodske cvjećarne i aranžeri doista su si dali truda pa načinili lijepe i zanimljive aranžmane i dekoracije, no pod malim šatorima, gdje su smješteni, nema nikoga zbog lokava kišnice koja je ispred njih pa su šatori zatvoreni. U drvenim kućicama, ispred njih, na štandovima – pustoš.

Pod velikim šatorom uglavnom obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrtnici – proizvođači što u hrvatskom slučaju, zapravo, najčešće znači oni koji, praktično, obavljaju lohn poslove ili doradu onoga što su inicijalno proizveli veliki igrači u velikom svjetskom biznisu što cvijeće i hortikultura jest. Drugu veliku skupinu izlagača čine klasični trgovci cvijećem i sadnim materijalima. Između ovih smjestili su se humanitarna udruga „Slap" koja nudi od prethodno navedenih donirane sadnice i, bez imalo pežorativnosti, svaštari, tj. oni koji nisu ozbiljno u ovim biznisu.

Sajam kao promocija 

Posebno mjesto, i novost na ovogodišnjem sajmu, su štandovi Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja Brodsko-posavske županije. Ne toliko po nekoj ekstra ponudi cvijeća, začinskoga bilja, ukrasnih i sadnica voća, koliko po činjenici da su, nakon što su prošle godine osnovani, prvi puta tu. Kako nam je rekao direktor Centra, Marko Šimić, sajmovanje na 'Florafestu' značajnije im je u marketinškom, nego u trgovačkom smislu jer, prije svega, žele prezentirati svoj rad i mogućnosti, ostvariti poslovne kontakte, a nije nezadovoljan ni s onim što su, od izravne prodaje svojih proizvoda, jučer inkasirali.

Ni sa cvijećem više ne može kako tko želi

Nekako, sama po sebi, nameće se poveznica između prethodnoga i onoga što nam je rekao Dražen Škledar iz OPG Škledar (Plastenici Škledar iz Podvinja):

- Osmnaest godina bavimo se ovim poslom, sudjelujemo na sajmovima i tržimo na samom mjestu gdje i proizvodimo i, što se tiče Florafesta, svake godine je sve bolja ponuda i sve veća potražnja, no ove godine, pored lošega vremena, očita je i smanjena kupovna moć građana.

Na pitanje mogu li se prilagoditi toj situaciji, Škledar je rekao:

- Nažalost, prostora za prilagodbu u smislu snižavanja cijena nema jer cijene repromaterijala, od zemlje, kontejnera, presadnica, hormona, sjemenki, gnojiva, zaštitnih sredstava, energije… iste su ili, u odnosu na prošlu sezonu, veće. Došli smo i pod nadzor renomiranih europskih kompanija koje su vlasnici robnih marki, genetskog materijala. Osobno sam imao kontrolu porijekla od strane inspektora iz Nizozemske i Slovenije, no kako imam uredne 'papire', nisam imao problema – znači, kako nemamo vlastite genetike, sve što se 'pelca' i umnožava, mora se platiti. Minimalna cijena licence je 15 eurocenta po presadnici. To sve bi trebalo utjecati na cijenu konačnog proizvoda, dakle povisiti cijene za tu jednu kunu a kako? - pita se Škledar i zaključuje:

- Naši ljudi to još nisu spremni, ali bit će prisiljeni prihvatiti.

Nije nezadovoljan

Tomislav Jelavić, OPG Jelavić, također iz Podvinja, kao da nema takvih briga i pitanja pomirljivo će:

- Do sada smo uvijek bili zadovoljni sudjelovanjem i prodajom na 'Florafestu', no ove godine loše vrijeme učinilo je svoje, pa ipak – dobro je. Zapravo, najviše mi je žao građana koji su planirali doći, ali situacija je takva da ni sam, da sam na njihovom mjestu, po ovakvom vremenu skoro pa ne bih došao. Posljednjih godina upravo nedjelja je bila bolja od subota, a ono, baš okišilo i ne staje. Jučer se nešto prodalo, uglavnom ljetnica i visećeg, odnosno balkonskog cvijeća. Izložbeno-prodajni prostor Grad nam besplatno ustupa pa, kad sve zbrojimo i oduzmemo, neću se žaliti.

Stevia i čileanski bor

U potrazi za novitetima, pa čak i više, pokušavajući saznati postoji li svake godine, pa i ove, neka hit biljka, cvijet… nisam dobio potvrdan odgovor a sâm sam, među šarenilom cvijeća i drugog bilja, uočio tek rabarbaru koju su uzgojili u Regionalnom centru za biotehnološka istraživanja Brodsko-posavske županije, steviu kod njih i nekih drugih prodavača te, ove godine također prvi puta, sadnice čileanskoga bora uzgajivača Miroslava Štefanovića iz Daruvara.

Spominjući steviu, zanimljivo je navesti kako je komercijalni uzgoj i promet te čudesne biljke desetljećima u USA bio zabranjen a kako ni današnji izlagači u Slavonskom Brodu nemaju dozvolu za preradu stevije. U Americi su to priječile poznate kompanije, proizvođači umjetnih sladila, jer Stevia Serrata i Stevia Rebaudiana ima glikemijski inedks jednak nuli a od šećera je slađa čak 200 do 400 puta. Lokalnim proizvođačima nitko preradu stevie ne priječi - ako plate za naše prilike, očito, preskupe licence.

Bizarno zvuči kako neki prodavači, a ne djeluju kao 'svaštari', ne znaju i nemaju deklarirano što prodaju. Tako im se jedna biljka zove 'Jako podnosi Sunce', a druga 'Japanski oleander'! Na upit kako se zove ta što 'jako podnosi Sunce' i primjedbu kako 'japanski oleander' nema nikakve veze ni s Japanom ni s oleandrom, prodavač je lakonski odgovorio:
- A tko bi ih sve znao kako se zovu!