TRGOVAČKI lanci u Hrvatskoj počeli su primjenjivati digitalne cijene, odnosno elektroničke etikete na policama - što je praksa koja je uobičajena u mnogim zapadnoeuropskim zemljama i koju sve više država uvodi.

Cijene proizvoda sada se automatski usklađuju putem algoritama umjetne inteligencije, koji ih mijenjaju u skladu s potražnjom i ponudom. To znači da se iznos koji kupac treba platiti za određeni artikl može mijenjati više puta unutar istog dana - a sama etiketa radi na principu e-ink tehnologije (slične tehnologije kao na popularnim e-čitačima).

Prema informacijama Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, građani su već počeli prijavljivati razlike između cijene prikazane na polici i one koju im trgovina na kraju naplati.

- Zvali su nas potrošači koji su u Lidlu doživjeli da se cijena proizvoda promijenila u samo nekoliko minuta, odnosno od trenutka kad je potrošač uzeo proizvod s police do trenutka kada mu se cijena očitala na blagajni. - rekla je Novom Listu Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Dodatni problem predstavlja činjenica da tjedni katalozi više nemaju smisla kao prije - jer cijena iz letka može biti drugačija već nekoliko sati kasnije.

Knežević također upozorava na širi kontekst - hrvatska potrošnja neprekidno raste već više od dvije godine (točnije, 26. mjeseci), što izravno utječe na cijene. Suprotno trendovima zapadnih država, gdje potrošnja opada, domaće tržište bilježi sve veću potrošnju - što otežava pad cijena.

Konzum, Kaufland i Lidl već su počeli s uvođenjem elektroničkih etiketa - iako zasad one nisu postavljene na sve proizvode. Budući da se cijene formiraju prema modelu koji uzima u obzir odnose ponude i potražnje, veća potražnja za određenim artiklom može dovesti do rasta cijene - čak i ako je tog proizvoda na tržištu dovoljno ili previše.

Trgovci ističu kako se time u Hrvatskoj uvodi model dinamičnog određivanja cijena, kojim upravlja algoritam bez potrebe za ručnim mijenjanjem cijena na policama. Sindikat trgovine ovu promjenu pozdravlja jer vjeruju da će značajno olakšati svakodnevni rad zaposlenicima.

- Puno radnih sati se troši na zamjene etiketa s cijenama, posebno prekovremenih sati, tako da će elektroničko određivanje cijena biti od velike pomoći radnicima jer će ih rasteretiti, ali i pojednostaviti im posao. - navodi Novom Listu predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić i dodaje da će elektroničke cijene najvjerojatnije uvoditi samo veliki trgovački sustavi, dok će malim trgovcima to biti preskupo.

Stručnjak za sektor trgovine i bivši direktor Konzuma Dragan Munjiza napominje da digitalno određivanje cijena trgovci na tržnicama provode već čitavu vječnost tako da proizvodima snižavaju cijene pred zatvaranje tržnice samo kako bi ih prodali, a cijenu drže visokom dok god postoji potražnja kupaca.

U Konzumu navode da digitalne cijene nisu uveli zbog dinamičkog mijenjanja cijena, nego kako bi svojim zaposlenicima olakšali svakodnevni rad, a kupcima omogućili 'još bolje iskustvo kupnje'.

U Lidlu navode da pri utvrđivanju cijene uzimaju (naravno) najbolji omjer cijene i kvalitete, dok u Kauflandu digitalne cijene imaju samo na odjelima pekarnice te voća i povrća - piše Novi List.