SLAVONSKI BROD / HRVATSKA - I dok iz izloga brojnih trgovina kupce mame natpisi o sniženjima, podatci Državnog zavoda za statistiku jasno upozoravaju na činjenicu da je u travnju, u odnosu na prethodni mjesec ove godine, zabilježeno poskupljenje dobara i usluga za 0.7 posto. U odnosu na travanj 2020., tj. na godišnjoj razini, to je poskupljenje izraženije te su cijene u prosjeku više za 2,1, dok su u godišnjem prosjeku više za 0,1%.

Tako su u travnju ove godine u odnosu na ožujak najviše porasle cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 5,3 posto, cijene Restorana i hotela u prosjeku su više za 0,8, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,6 posto više.

Poskupilo je stanovanje. Tako su voda, električna energija, plin i ostala goriva te cijene Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, u prosjeku po svakoj skupini, više za 0,5%. Cijene Komunikacija narasle su za 0,4, a Rekreacije i kulture, za 0,3 posto. Cijene Raznih dobara i usluga u prosjeku su više za 0,2%, cijene Alkoholnih pića i duhana te Zdravlja u prosjeku su po svakoj skupini više za 0,1 posto.

Porast indeksa potrošačkih cijena u travnju u odnosu na ožujak ove godine ublažile su cijene Prijevoza, koje su u prosjeku niže za 0,1%. Istodobno su cijene Obrazovanja u istom razdoblju u prosjeku ostale na razini onih iz ožujka.

"Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u travnju 2021. u odnosu na ožujak 2021. imale su cijene Odjeće i obuće (za 0,30%), a doprinos padu indeksa imale su cijene Prijevoza (za -0,01%). U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene Dobara u travnju 2021. u odnosu na ožujak 2021. u prosjeku su više za 0,8%, dok su cijene Usluga u prosjeku više za 0,2%.", obznanio je Državni ured za statistiku.

Na rast cijena sasvim sigurno značajno je utjecala i epidemija koronavirusa. Potvrđuju to i podatci na svjetskoj razini. Naime, kako piše Večernji list, "prema statistici FAOstata, cijene hrane u svijetu rastu tako već 13. mjesec zaredom, na što je utjecao i COVID-19. Kako bilo, kukuruz je na globalnoj razini u travnju bio skuplji čak 67% nego lani u istom mjesecu. Rastu i tržišne cijene svinjskih polovica, ali su na razini EU one još uvijek 11% niže nego u lanjskom travnju. Cijena junećih polovica rasla je 10-ak posto, peradi 8%, no u Hrvatskoj je cijena piletine i dalje 2,5% niža nego lani zbog sveprisutnog dampinga i nelojalne konkurencije. – Trošak prehrane životinja veći je za 25%, a bruto marža farmera manja za 15%. Farmeri to više neće moći podnijeti stoga od lipnja očekujem znatna poskupljenja – rekao je direktor Croatiastočara Branko Bobetić, dok u trgovci prehrambenim proizvodima u to ne vjeruju. 

Ipak, stručnjaci upozoravaju kako će, budu li rasle ulazne cijene energenata i goriva, uslijediti i novi val poskupljenja.– No sigurno je da slijede poskupljenja jer cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji strahovito rastu – kukuruza, sojine i suncokretove sačme, čak i slame i sijena, što će se itekako preliti i na cijene mesa, mesnih i mliječnih prerađevina za krajnjeg korisnika – drži naš sugovornik, koji razlog za to vidi i u rapidnom padu svjetskih zaliha kukuruza i soje zadnjih godina. Kad je robe manje, a potražnja je veća – cijene, naravno, rastu, a rast će i zbog novog sedmogodišnjeg razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU koje traži veća ulaganja farmera u "zelenu” transformaciju i strategiju od polja do stola, kazao je Bobetić za Večernji  list čiji članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.

S obzirom na činjenicu da rast cijena ne prati i adekvatan rast plaća, a zbog epidemije koronavirusa mnogi ostaju i bez posla ostaje pitanje kako će građani Hrvatske, a onda i Brodsko-posavske županije, koja je jedna od najnerazvijenijih i jedna od onih u kojoj građani imaju najmanju kupovnu moć, preživjeti eventualni novi val poskupljenja. - I sada osjetim da je puno toga poskupilo. Znači, prošle godine samo par mjeseci od početka epidemije korone kruh je poskupio za kunu. Onda je jedno vrijeme 'držao' tu cijenu, a sada već dosta dugo, u pekarnici u kojoj kupujem, poskupio je prvo za 50 lipa, a od nedavno za još toliko. Tako da sam prije sam za dva polubijela kruha izdvajala prvo deset kuna, a sada dajem 14 kuna. Ulje sam kupovala ono najjeftinije, marke proizvođača trgovine u kojoj inače kupujem. Cijena je bila 7,99, pa onda 8,99 kuna, a sada je deset kuna. Ne čini se to na prvu puno, ali kuna po kuna, proizvod po proizvod i uistinu je teško potrošačku košaricu napuniti s minimalnom hrvatskom plaćom kolika je moja. - kazala nam je Ana Aračić, dodajući da ne želi ni razmišljati kako će sve isfinancirati dođe li do novih poskupljenja u prehrani, jer odjeću, naglašava, ionako, već godinama nosi istu, uz sitne samostalne prepravke i prilagodbe.