SLAVONSKI BROD / BELI MANASTIR - Turistički klaster „Slavonska košarica" - u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Slavonskog Broda i Turističkom zajednicom Baranje, organizirao je jučer studijsko putovanje u Beli Manastir, u kojem je, u Etnološkom centru baranjske baštine, održana sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Klastera. Članovi odbora, na putovanje su poveli i slavonskobrodske novinare koji su imali priliku obići postavu samog Centra, ali i sudjelovati u degustaciji eno i gastro proizvoda dva proizvođača s područja Baranje.

- Etnološki centar baranjske baštine osnovan je 2016. godine pa možemo reći kako se radi o potpuno novom centru, financiranom iz europskih fondova. Tu se nekad nalazio vrtić, zatim je ovaj objekt služio kao stambeni, a potom je odlučeno transformirati tu staru baranjsku kuću u Etnološki centar. Imamo stalnu postavu i promjenjivi dio za izložbe. U Baranji živi puno predstavnika različitih manjina i one su u ovom Centru okupljene na istom mjestu. Ima tu šokačkih, mađarskih, srpskih predmeta. Pokazujemo njihovu tradiciju i kulturu kroz razne predmete. Za istaknuti je vinske gatore kao prepoznatljive za Baranju. U Zmajevcu, gdje su vinske ceste, ima puno vinskih gatora i po tome smo specifični, kao i po dobrim kapljicama vina. Sve ove predmete ljudi su sami donosili. Udruge žena koje djeluju na području Belog Manastira, različitih nacionalnosti, nisu se imale gdje sastajati i čuvati predmete. Sada u ovom Centru sve manjine prikazuju kompletnu baštinu Baranje. - pojasnila je i potom novinare kroz Centar provela Korina Tomašić Deak, administrativni referent u Turističkoj zajednici Baranje.

Takve kulturne točke pojedinih gradova imaju tendenciju s vremenom i u pojedinom trenutku 'zamrijeti', odnosno, koriste se i posjećuju rijetko, no naši domaćini tvrde kako njihov Centar živi s gradom i za grad.

- Projekt Etnološkog centra baranjske baštine, prije pet i pol godina, odobren je u vrijednosti od osam i pol milijuna kuna. Financiran je 90 posto iz Europske unije. Njime smo dobili multifunkcionalan prostor s malim amfiteatrom za dvjestotinjak ljudi, stalnim i privremenim postavom, konferencijskom salom i novim uredima za nas iz Turističke zajednice. Projekt se pokazao odličnim jer smo u pet godina imali oko 6500 posjetitelja. Osim toga, ovo nije zgrada izgrađena da bi samo stajala, nego je saživjela sa žiteljima Belog Manastira i Baranje. Tu se na tjednoj bazi događaju manifestacije, predstave ili prezentacije knjiga. Tvrtke također koriste taj prostor za vlastita događanja, tako da ovaj Centar živi i ispunio je svoju funkciju. Ovo je uvijek bila multinacionalna sredina. Baranja nikad nije bila jednonacionalna i to joj daje bogatstvo. Zato smo biser istočnog dijela Hrvatske. Turistička zajednica i Centar se u potpunosti financiraju iz sredstava Grada Belog Manastira. Zadovoljan sam funkcioniranjem, mada novca uvijek nedostaje. Ipak, probili smo se na kartu Hrvatske, Baranja više nije nepoznata destinacija, ali treba imati strpljenja jer put dugo traje. - kazao je Matej Perkušić, direktor Turističke zajednice Baranje.

Glavni povod posjete Belom Manastiru bila je činjenica da je u Turistički klaster „Slavonska košarica" nedavno ušla i baranjska Turistička zajednica.

- Turistička zajednica Baranje naš je član postala na prošloj sjednici. Zato smo imali želju posjetiti ovaj novootvoreni Centar i vidjeti što nude njihovi proizvođači i OPG-ovci. Razgovarali smo o unaprjeđenju Klastera, a u tom nam je pogledu na prvom mjestu posjeta mnogih manifestacija i sajmova ove godine, posebice onih na kojima dosad nismo bili. Želimo se što više pokazati jer smo, sa 120 članova, najveći turistički klaster u našoj zemlji i tako želimo nastupiti. Tu su i planovi o našoj web stranici. Voljeli bismo da se na njoj proizvođači predstave kako bi ljudi mogli i online naručivati proizvode. - kazala je Brođanka, Melisa Škorić, predsjednica Turističkog klastera „Slavonska košarica" i spomenula nešto što se u današnjem modernom svijetu tehnologije drugdje podrazumijeva kao 'normalno', a to je dostupnost proizvoda iz ruralnih krajeva za naručivanje putem 'interneta'.

Kao pogodnost učlanjenja u Klaster (engl. cluster: hr. skupina, grozd), uglavnom se navodi 'udruženi nastup manjih proizvođača' na velikom i zagušenom tržištu s jakom konkurencijom.

- U Klaster smo ušli krajem pošle godine. Vidimo mogućnost da kroz Klaster svi mali OPG-ovci i proizvođači iz Baranje pokušaju svoje proizvode ponuditi na šire tržište te izaći na sajmove na koje inače ne mogu izaći samostalno. S kolegicama i kolegama iz drugih turističkih zajednica, možemo još više toga pospješiti. Trend je posljednjih godina da kao Slavonija, Baranja i Srijem, u inozemstvu nastupamo kao jedna destinacija. Suradnja, naravno, uvijek može biti bolja. - dodao je Perkušić.

Na pitanje koji su to rezultati Klastera i njegova rada posljednjih godinama, predsjednica Škorić kazala je već rečeno: „Klaster je obuhvatio male proizvođače hrane, pića, suvenira i pružatelje turističko-ugostiteljske usluge. Imamo zajednički cilj da udruženim snagama nastupamo na tržištu. Posebice je to važno malim proizvođačima koji si ne mogu sami financirati sudjelovanje i odlazak na neki skupi sajam, ne mogu posjetiti neko udaljeno mjesto, za proizvode im se ne može čuti dalje od njihovog grada… cilj je Klastera da budemo predstavljeni posvuda i svakomu. Da nas mogu naći i kupci iz Šibenika i kupci iz Vukovara.".

No, da bi to i ostvarili potrebno je vratiti se na priču o marketinško-tehnološkom 'držanju koraka' sa suvremenim svijetom jer - htjeli, ne htjeli - danas sve kreće od interneta i, ako nije na društvenim mrežama, šire od lokalne zajednice niti ne postoji.

Beli je Manastir, u prostorijama Centra, novinarima i članovima dvaju klasterskih odbora, predstavio dva vrijedna proizvođača sa svog područja - Vinariju Josić i OPG Bošnjak.

- Tradicija vinarstva u Baranji traje od rimskog doba, a Obiteljska vinarija Josić posluje dva desetljeća. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, graševina je najzastupljenija sorta pa tako i u našem podrumu. Ono po čemu smo poznati kao vinska kuća su crne sorte. Cuvée je inače brend kuće Vinarije Josić. Radi se o jednoj lijepoj kupaži, četiri sorte: Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon, Merlot i Syrah. Baranja se sve više postavlja na eno-gastronomskoj karti Hrvatske kao jedan od lidera, tako da je posjeta iz godine u godinu sve više. Prevladavaju domaći gosti s tim da je sve više i gostiju iz susjedne Mađarske. - kazao je Igor Dejak, enolog i voditelj proizvodnje Obiteljskog podruma Josić, naglasivši kako na domaćem tržištu prodaju 95 posto svojih vina, uglavnom zbog toga što se količinski ne mogu širiti na inozemstvo.

Josići ne nude samo vina, nego ih kombiniraju s izvrsnom gastronomskom ponudom. U sklopu njihove vinarije, nalazi se i restoran sa 150 mjesta koji nudi autohtonu baranjsku kuhinju, baziranu na jelima od riječne ribe i divljači.

Bračni par u sedamdesetim godinama koji 'na zemlji' fizički radi puno više nego većina današnjih mladih, oduševio je sinoć u belomanastirskom Centru sve posjetitelje. Osim raznovrsne ponude, izvrsnog marketinga, svoje proizvode 'prodaju' i čitavom pričom koja stoji iza njih.

- Jedanaesta godina proizvodnje je iza nas i slijedi dvanaesta ovog proljeća. Bavimo se uzgojem povrća kojeg potom prerađujemo u domaću zimnicu. Radimo slatku i kiselu zimnicu te samoniklo bilje. Prvo u godini nastupa samoniklo bilje koje stiže u proljeće, slijedi voće i poslije toga povrće koje smo uzgojili u plastenicima. Trudimo se da to bude sve na ekološki način, prije svega za naše kupce, ali i za našu djecu koja to također sve konzumiraju. Nas dvoje to radimo. Andrija mi je i desna i lijeva ruka. On obrađuje tlo u plasteniku te se bavi uzgojem, a ja uglavnom pratim štetočine i bolesti biljaka. Kada dođu plodovi, onda nastupam ja sa svojim idejama i posebnom pripremom zimnice. Rezbarim krastavce i punim ih paprikom te na taj način privučem poglede svojih kupaca. Među našim povrćem je i bamija koju uzgajamo 12 godina. Korisna je za čovjekov organizam. Stavljamo je u slanu vodu, kiselimo, sušimo, dodajemo u ajvar i kuhanu rajčicu. Popravlja okus i fina je, a zdrava je za čiraše te je afrodizijak. Za nju smo dobili zlatnu nagradu na prvom sajmu domaće zimnice. - kazala je Ljubica Bošnjak iz Branjina Vrha, potvrdivši kako je marketinški potez da svoju zimnicu nazovu 'Afrodizijakom' itekako 'upalio' u privlačenju kupaca.

No, iako mukotrpan rad nje i njezina supruga, cijene mnogi - većina si ne može priuštiti teglicu koja košta 30 kuna, kada veliki trgovački lanci nude jednako za triput nižu cijenu. No, daleko je to od 'jednakog', posebice kada Ljubica opiše cijeli proces.

- Ljudi koji su osviješteni koliko radimo za tu teglicu, znaju cijeniti naš rad. Naša je zimnica, prema mom osobnom mišljenju, skupa, ali puno energije i rada trošimo u uzgoj i pripremu voća i povrća jer ne koristimo zaštitna sredstva. Ne bih mogla zbrojiti koliko je sati rada u toj jednoj teglici. Dugo godina smo bili na pozitivnoj nuli i bili smo razočarani, ali nas je tješilo što naša obitelj ima zdravu hranu. Ljudi koji su osviješteni, ne pitaju koliko takvo što košta. No, starija si populacija ne može dopustiti kupovati kod nas. Njima je to luksuz. Bamiju je na naše područje donijelo globalno zatopljenje. Ovdje ona ranije nije uspijevala. U Bugarskoj, Turskoj pa i Bosni i Hercegovini ona je nešto poznatija. Da nemamo danas toliko sunčanih dana i topline, ne bi nam uspijevala ni bamija. U trgovinama ima bamije samo iz uvoza. - podučila je novinare Ljubica.

'Veliki' poput Vinarije Josić na tržište su se probili svojom kvalitetom i već su poznati široj domaćoj javnosti i ljubiteljima dobre kapljice pa im je, zapravo, članstvo u Klasteru, suvišno i nepotrebno - i sada već prodaju sve što proizvedu, a za više od toga nemaju kapaciteta. Pitanje je koliko ono koristi i 'malim' proizvođačima poput Bošnjakovih koji su, zbog nemogućnosti da svoje proizvode isporuče u većim količinama, širem tržištu, nažalost, nezanimljivi. Njihovo nastupanje na velikim sajmovima može biti korisno za jednokratnu zaradu i osvajanje nekoliko kupaca koji će po njihove proizvode s namjerom otići u Baranju, no teško da će od toga moći 'živjeti'. Ipak, uključeni u predstavljanje svoga kraja, primjerice, u posjetama poput jučerašnje, itekako mogu obogatiti 'lokalnu' ponudu.