SLAVONSKI BROD - Prema tomu koliko Slavonski Brod 'živne' tijekom ljetnih mjeseci, najbolje je vidljivo koliko njegovih građana ostatak godine provodi na radu u inozemstvu. Svi ti ljudi svoje novce dolaze trošiti u rodni grad, a mnogi od njih financijski pomažu članovima svoje obitelji koji su u njemu ostali. No, državi to nije dovoljno, moraju joj platiti i porez - mada u njoj više ne žive i ne rade.

- Građani, rezidenti Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH), koji su ostvarili inozemne primitke (plaću, mirovinu, primitke od obrta, imovine i imovinskih prava, kapitala ili druge primitke) u ovoj ili ranijim godinama, a do sada ih nisu prijavili Poreznoj upravi mogu to učiniti dobrovoljno prije zaprimanja službenog poziva. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen, a plaćeni porez uračunat će se u poreznu obvezu. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa. Iznimno, građani koji ostvaruju samo mirovinu iz: Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina istu u ovom postupku nemaju obvezu prijaviti, već će Porezna uprava za njih izvršiti automatsku prijavu sukladno službenim informacijama zaprimljenim međunarodnom razmjenom podataka. - izvijestili su prije nekoliko tjedana iz Porezne uprave.

„Članovi HSRM-a te svi radnici migranti, nezadovoljni su radom poreznih uprava te im ne vjeruju! Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja o do 80 posto krivih izračuna poreznih rješenja čime su radnici migranti zakinuti s po 15.000 kuna."

Razumljivo, među 'gastarbajterima' je nastala panika jer je malotko znao što treba činiti i koje su mu konkretne obveze. Hrvatski sindikat radnika migranata pokazao se tada mjestom na kojemu je moguće dobiti podršku, ali i informacije. Prema pisanju tportala, radnicima iz europskih zemalja / svojim članovima, poručili su neka još malo pričekaju s dobrovoljnom prijavom jer pregovaraju s Ministarstvom financija. Usto, Sindikat je pozvao takve građane neka ih kontaktiraju zbog savjeta te moguće pravne zaštite. Bilo bi dobro da pritom prilože potvrdu o rezidentnosti u državi u kojoj rade i žive.

- HSRM obavještava sve radnike koji su zaposleni u drugim državama, gdje ujedno imaju i stalno prebivalište (HAUPTWOHNSITZ, MAIN RESIDENCE, RESIDENZA PRINCIPALE, GLAVNO PREBIVALIŠČE, RÉSIDENCE PRINCIPALE) u državi i jesu njihovi rezidenti da si ishode potvrdu o rezidentnosti :CERTIFICATE OF RESIDENCE. - pojasnili su.

Iz Sindikata upozoravaju i na potrebu pravovremenog učlanjenja.

- Sve češće smo svjedoci velike potražnje i pritiska na učlanjenje u HSRM po primitku privremenog poreznog rješenja na kućna vrata. Nažalost, ponovno ističemo da će, svi oni koju su dobili porezna rješenja, a nisu prije toga učlanjeni u sindikat, prema odluci Upravnog odbora HSRM-a zajedno sa sindikalnim odvjetnikom, biti odbijeni pri pokušaju učlanjenja. - upozorili su.

Dosadašnja uloga Sindikata nije zanemariva.

- HSRM se izborio da, u slučaju dobrovoljne porezne prijave, nema penalizacije, odnosno, naplate kazni koje su u rasponu od 5.000 do 50.000 kuna, kao ni naplate zateznih kamata na svih šest proteklih neprijavljenih godina. Poreznici tvrde kako, prema međudržavnim ugovorima, odnosno, razmjenom podataka, imaju uvid za svakog državljanina Republike Hrvatske gdje radi. Takvu tvrdnju, mi kao sindikat, ipak stavljamo pod znak upitnika! Ako Porezna uprava ima podatke za sve naše radnike nije li ih dužna sama, ponaosob, pozvati putem pisanih poziva da se jave u nadležne Porezne uprave?! Mišljenja smo da još uvijek Porezne uprave dolaze do podataka o radnicima migrantima prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanjem određenih dokumenata ili putem svojih informatora. - izrazili su svoje mišljenje i sumnju.

Nezadovoljni radom poreznih uprava i ne vjeruju im

U nastavku prenosimo neke od stavova članova Sindikata i njihova promišljanja o poreznim obvezama koje im nameće Hrvatska:

„Članovi HSRM-a te svi radnici migranti, nezadovoljni su radom poreznih uprava te im ne vjeruju! Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja o do 80 posto krivih izračuna poreznih rješenja čime su radnici migranti zakinuti s po 15.000 kuna.

I dalje nas boli tvrdnja ravnatelja Središnje porezne uprave kako smo dužni plaćati porez tamo gdje nam je životni interes. Pitamo se, nije li u interesu Republike Hrvatske da nam upravo Hrvatska bude od životnog interesa? Nije li veća korist za državu to što ovdje plaćamo indirektne poreze, kroz kupnju usluga i roba te kroz brojna ulaganja, a što činimo kako naše cijele obitelji, naša djeca i unuci, ne bi napustili zemlju koju volimo čak i kada ima maćehinski odnos prema nama u kontekstu poreznih nameta da ne kažem „harača". Zar nam najaktualniji rezultati Popisa stanovništva, iz čega je vidljivo da nam se zemlja prazni, nisu dovoljno jasna poruka?!

Moramo li i mi napustiti Hrvatsku? Pitam: Zar je zanemarivo to što nas ima oko 20.000 koji se tjedno ili mjesečno vraćamo u Hrvatsku? Zar je malo to što donosimo do pola milijarde eura i izravno doprinosimo rastu njenog BDP-e kroz naša ulaganja? Prema podacima iz građevinskog sektora, koji je vrlo zorni pokazatelj i akcelerator ekonomske aktivnosti, do 90 posto svih poslova hrvatski građevinski obrtnici rade upravo zahvaljujući našim investicijama.

Iznosim i nekoliko primjera:

Jedan od naših članova, koji je već 30 godina zaposlen u Austriji, svojim je kreditima, usmjerenim u izgradnju zgrada, u svoju lokalnu samoupravu donio oko 1 milijun eura. Upravo zbog takvih ljudi, nismo omiljeni u zemljama u kojima radimo jer svoj zarađeni novac ne ostavljamo tamo već ga odnosimo u svoju matičnu zemlju.

Tvrdnja da ne doprinosimo u proračune lokalnih jedinica koje, pak, sufinanciraju dječje vrtiće koje pohađaju naša djeca i/ili unuci, također ne stoji. Naime, naš prijedlog načelniku jedne od najvećih općina u Hrvatskoj, čijih preko 1000 građana radi u pograničnim državama EU, da sami plaćamo sufinancirane pogodnosti u punom iznosu on je glatko odbio. Njegovo obrazloženje je da Općina ima višestruku korist kroz naša ulaganja u izgradnju kuća ili povećanu potrošnju. Nije li to razumno razmišljanje!?

Želimo i demistificirati tvrdnju gospodina Kutleše iz Porezne uprave kako smo mi „vikend korisnici" hrvatskog zdravstvenog sustava. Odgovaramo: Žurni slučajevi su jedno. Ne biramo kada će se dogoditi, ne možemo ih predvidjeti ni prevenirati, ali nisu ni učestali. Naglašavamo, u državama u kojima rade naši radnici su svi zdravstveno osigurani, a temeljem europske zdravstvene iskaznice građani EU mogu koristiti hitne zdravstvene usluge i u drugim državama EU."