SLAVONSKI BROD - Da bi opravdao dojam „ušminkanog gradića“, za što Slavonski Brod ima dobre predispozicije, nisu dovoljne intervencije samo na reprezentativnim dijelovima kao što je Korzo. To je, uostalom, minimum koji mora ostvariti svaki suvremeni grad, pogotovo onaj koji teži postati odredištem trajnog naseljavanja i kontinentalnog turizma.

- Centar „ulickan“, ali čim se odmakneš malo od njega, druga priča - čest je komentar kojim se raskrinkava „lažni sjaj“ pojedinih manjih, pa i većih gradova. Pada li ili prolazi Slavonski Brod na tome „testu“, stvar je rasprave i ukusa, ali je evidentno da se, u tom pogledu, ulažu veliki napori i da je unazad 10 ili 20 godina napredak očigledan.

Jedan od dobrih primjera kako raditi u tom smjeru jest stambena zgrada u Ulici Tome Skalice. Sagrađena po arhitektonskim uzusima 40-ih prošloga stoljeća, u '50 nijansi sive', desetljećima je bila jedna od onih koje zaobilazite da si ne pokvarite raspoloženje. No i ova je zgrada dokaz da svježe i življe boje, koje su na njene fasade dodane prije desetak godina, mogu, u kombinaciji s bijelom, plastičnom stolarijom, značajno popraviti dojam.   

Nužnost obnove

Stanari navedene zgrade, o čemu je ovih dana svjedočila dizalica, nisu stali samo na tome. Ne živi se (samo) „od ljepote“; stambeni prostor prvenstveno mora biti siguran i funkcionalan.

- Skidaju se u cijelosti crijep, letve i rine te se postavljaju nove. Umjesto crijepa postavit će se nehrđajući lim. To smo bili prisiljeni napraviti jer je krov često prokišnjavao i ljudima stvarao probleme - pojasnio je predstavnik tamošnjih stanara, Mladen Sedmak.

Svi koji žive u zgradama, znaju da ovakvi zahvati ne prolaze uvijek „glatko“. Razlog tome je što je za njihovu provedbu nužan pristanak više od 64 posto stanova. Iako su dobitci od takvih radova neupitni, mnogima je to ipak prevelik ili, prema njihovoj procjeni, neisplativ izdatak.

- Prošle godine na zboru stanara izišli smo s tim prijedlogom, ali on nije prošao jer su se pojedini stanari protivili. Posebno me iznenadilo što su to bili upravo oni iz gornjih katova. No kad su nam, ove godine, i dimnjačari potvrdili da prijeti opasnost da krov skroz propadne, na obnovu je pristala i većina spomenutih stanara. Objasnili smo da pričuvu, na zahtjev banke, gdje smo uzeli kredit, moramo podići za 35 posto, odnosno da će od tada iznositi oko 3,4 kune po kvadratu četvornom - kazao je g. Sedmak, izračunavši da to za stan od, na primjer, 60 kvadrata predstavlja dodatnih 50-ak kuna mjesečno.

- Uvjerili smo stanare koji su se isprva protivili da će im, nakon obnove, stanovi vrijediti više. Često su to stariji ljudi, koji će reći da im se takva investicija ne isplati, a mi im onda kažemo da misle na nasljednike, jer korist ostaje njima - objasnio je g. Sedmak kako su tekli „pregovori“ s predstavnicima ukupno 18 stanova u zgradi. Rješavanju zajedničkog problema pristupili su odlučno i solidarno.

- Prošle godine jedan stanar nije mogao podnijeti dodatni troškak iz objektivnih razloga, pa su mu ga odlučili „pokriti“ ostali. To je ustvari bio prijedlog, jer, kao što sam rekao, projekt na kraju nije prošao, ali su ljudi pristali da plate i za njega, dakako do prelaska stana u vlasništvo druge osobe, što se ubrzo i dogodilo.

Preskupa investicija

Europski fondovi, za koje smo ranije utvrdili da su postali „zaštitnim znakom“ ovakvih projekata, ovdje ipak nisu mogli biti iskorišteni.

- Oni sufinanciraju samo ako se ide u cjelovitu obnovu zgrade, odnosno podizanje energetske razine, kojom bi se smanjila potrošnja energije. I o tome je na zboru stanara bilo riječi, ali nije bilo prihvaćeno jer se radi o puno većoj investiciji. Zato smo se odlučili za opciju obnove krova bez postavljanja izolacije. S izolacijom, cijena saniranja krova bila bi više od 300 kuna po kvadratu, a ovako je oko 100 kuna po kvadratu.

Projekti energetske obnove stambenih zgrada, premda stanarima osiguravaju još veću dugoročnu korist, u ovome će gradu morati pričekati neka malo povoljnija vremena. Do tada je na stanarima da, u nastojanju da se stambene jedinice grada učine sigurnijim i ljepšim, daju svoj doprinos, u skladu s financijskim mogućnostima.