ŠTO poljoprivredniku vrijedi što je, prema Eurostatu, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2023. godini bio najjeftiniji u EU kada posljednjih nekoliko godina cijene hektara, primjerice u Slavoniji, lete u nebo, a dižu ih špekulanti koji nemaju veze s poljoprivredom - agenti za nekretnine, građevinari. - piše teleskop.hr čiji članak prenosimo u cijelosti.

Teleskop.hr ističe da takvim investitorima zemlja nije resurs za poljoprivrednu proizvodnju, nego prilika za poslovanje. Zbog toga cijena hektara ponegdje dostiže i više desetaka tisuća eura.

Prema podacima Eurostata, hektar zemljišta u Europskoj uniji je u 2023. prosječno stajao 11.791 euro i bio je skuplji 4,7 posto nego u 2022 godini. Najskuplji hektar bio je na Malti - 283 tisuće eura, što je moguće objasniti ograničenom dostupnošću zemlje i specifičnim uvjetima otočne države.

Slijedi Nizozemska, gdje je hektar 2023. stajao nešto više od 91 tisuće eura, dok su u Luksemburgu, Austriji i Irskoj prosječne cijene bile između 35 i 42 tisuće eura. U Sloveniji i Danskoj hektar je bio gotovo dvostruko skuplji od prosjeka EU-a, dok su u Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Grčkoj, Finskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj cijene bile bliže prosjeku EU-a.

S druge strane, prema podacima koje navodi teleskop.hr, u 2023. godini poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj bilo je gotovo tri puta jeftinije od prosjeka EU-a. Cijena hektara iznosila je 4.491 euro, čime je Hrvatska imala najjeftinije zemljište u Uniji, iako je i ta cijena bila 21,4 posto viša nego 2022. godine.

No, cijene na terenu daleko su od brojki iz europskih statističkih ureda. U središnjem dijelu Slavonije, poput Đakovštine pa do krajnjeg istoka regije - Iloka, Vukovara - cijene hektara kreću se između 10 tisuća i 30 tisuća eura, ovisno o lokaciji, blizini prometnice i okrupnjenosti zemljišta. Teleskop.hr donosi izjavu člana Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matije Brlošića, koji tvrdi da su cijene u zapadnoj Slavoniji nešto niže i kreću se od pet do deset tisuća eura, ali su i ondje rasle.

Prema riječima velikog tovljača Tonija Raiča, predsjednika udruge 'Baby Beef', hektar zemlje u bjelovarsko-bilogorskom kraju, oko Gudovca, stoji oko 8 tisuća eura. Raič ističe da u susjednoj Mađarskoj zemlja uz autocestu doseže cijenu od 80 tisuća eura, dok je već nekoliko kilometara dalje daleko jeftinija.

Kako dalje navode, u okolici Čazme cijena hektara je oko 4.500 eura, no postoji mnogo neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. U Sisačko-moslavačkoj županiji, primjerice, čak 70 posto zemlje je neobrađeno pa su vlasnici sretni ako ju uopće mogu prodati. Postavljeno je pitanje otkud tolika razlika između prosječne cijene od 4.491 eura za hektar, prema službenim podacima, i cijena na terenu. Kako navode, jedan od razloga je praksa da se u kupoprodajnim ugovorima ne navodi puna cijena, već se dogovara niža vrijednost.

- Najviše se trguje na crno, vrlo malo legalno, a statističari vade prijavljene podatke pa je navedeni prosjek teorijski točan. Trenutno cijena zemljišta stagnira jer se prestala kupovati, preskupo je. Realna cijena trebala bi biti sedam ili osam tisuća eura. U ovim uvjetima proizvodnje treba raditi 30 godina da se kupi zemlja po tim podivljalim cijenama. - govori Brlošić za teleskop.hr.

Slično nezadovoljstvo vlada i u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje, prema riječima poljoprivrednika iz okolice Suhopolja Zvonka Pipića, hektar sada stoji do 15 tisuća eura.

- U posljednje dvije godine cijene zemlje otišle su gore četiri-pet puta. I kod nas je dižu nepoljoprivrednici - građevinska firma odjednom se bavi poljoprivredom, kupuje zemlju, vjerojatno neki keš rješava i dobiva kapitalnu vrijednost u zemlji. Taj je građevinar u startu hektar platio pet puta više nego neki poljoprivrednik čije imanje graniči s tom zemljom. - negoduje Pipić za teleskop.hr.

Također, dodaju izjavu Raiča, koji navodi da ljudi kupuju zemlju kako bi negdje 'sklonili' višak novca i izbjegli plaćanje poreza na nekretnine. Brlošić pak smatra da cijene zemljišta trenutno stagniraju zbog velikih vlasničkih preslagivanja.

Teleskop.hr piše kako je jedan od problema i kreditna zaduženost poljoprivrednika, zbog koje su mnogi izgubili zemljišta u korist štednih zadruga i financijskih subjekata. Te institucije su preuzele zemlju kroz ovrhe i prodaju je na dražbama, što dodatno utječe na tržište zemljišta.

Nezavisni konzultant Robert Hadžić, čiju izjavu prenosi teleskop.hr, smatra da je stanje posljedica neosmišljene zemljišne politike i nepostojanja komasacije, koju vlasnici zemljišta često ne razumiju ili ne žele provesti. Hadžić ističe da bez okrupnjavanja zemljišnog resursa nije moguće voditi učinkovitu poljoprivrednu politiku.

- Nekadašnja Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ) bila je dobra stvar - da se zemljišna politika osmišljava, vodi na jednom mjestu, no, očito, mi ne želimo uvesti kontrolu, vlada metež. - ocjenjuje Hadžić i podsjeća kako je s gašenjem APZ-a država taj vrući krumpir vratila u krilo jedinica lokalne samouprave, što su one nevoljko, ali prešutno prihvatile.