SLAVONSKI BROD - Nakon šest mjeseci usporavanja inflacije, u listopadu su cijene u Hrvatskoj ponovno naglo porasle. Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene su porasle za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Usporedbe radi, u rujnu je inflacija bila 1,6 posto, dok je rast cijena u listopadu u eurozoni iznosio dva posto. No, Hrvatska je među zemljama s najvećim rastom cijena u eurozoni – iznad Hrvatske su samo Belgija i Estonija.

Posebno zabrinjava porast cijena hrane, pića i duhana, koji su u listopadu poskupjeli za 5,2 posto, što je veliki skok u odnosu na rujan kada je rast bio 3,9 posto. Cijene usluga također nastavljaju rasti, prema DZS-u, za visokih 5,1 posto, što dodatno povećava pritisak na kućanstva.

Ministar financija Marko Primorac izjavio je kako je rast cijena hrane ozbiljan problem te da Vlada apelira na proizvođače i trgovce da budu odgovorni prema potrošačima. I na razini Europske unije, raspravlja se o "pohlepi" i povećanim maržama u proizvodno-prodajnom lancu, kao i o tzv. "šrinkflaciji", gdje proizvodi ostaju iste cijene, ali im se smanjuje kvaliteta ili količina.

Povećanje cijena energenata dodatno će pritisnuti inflaciju krajem godine, jer su od 1. studenog računi za struju i plin uvećani za 6,5 posto. Hrvatska narodna banka upozorava na mogućnost daljnjeg ubrzanja inflacije zbog rasta cijena energenata i usluga, ali i zbog povećanja plaća u javnom sektoru, što također može utjecati na daljnji rast cijena.

Mjere pomoći koje je Vlada usvojila, uključujući subvencije za energente i jednokratne naknade za ugrožene kupce, namijenjene su ublažavanju udara na kućanstva. Unatoč ovim potezima, sve više građana suočeno je s izazovom visokih troškova života, dok ekonomisti upozoravaju da će kontroliranje inflacije biti jedan od najvećih izazova u nadolazećim mjesecima.