U Republici Hrvatskoj se godišnje baci 12 tisuća šlepera otpada od hrane koji bi stali u kolonu od Zagreba do Slavonskog Broda. - slikovito je problem olakog bacanja hrane oslikao portal Zgradonačelnik.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona otpada od hrane.

Tijekom turističke sezone otpad je ogroman problem na Jadranu, pogotovo otpad od hrane. U tom periodu je jako teško, ako je uopće i moguće, izmjeriti količinu otpada od hrane koja nastane kad milijuni turista posjete našu Jadransku obalu, a sve više i kontinentalnu Hrvatsku. 

Prema dugoročnim prognozama meteorologa, sljedeće ljeto možemo očekivati toplinske valove, te mogućih 60 ili više dana s više od 30 stupnjeva Celzijusa. U takvim uvjetima proces truljenja se ubrzava, raste broj raznih nametnika koji se hrane otpadom od hrane, ali i raste opasnost od raznih patogena. 

Dodatni problem je manjak spremnika za otpad u mnogim jedinicama lokalne samouprave, tako da, unatoč trudu komunalnih poduzeća da omoguće razvrstavanje otpada, često dolazi do nepravilnog odlaganja otpada. U konačnici, kad otpad od hrane završi u spremnicima za plastiku, staklo ili papir, komunalno poduzeće ne može napraviti kvalitetno razvrstavanje otpada koji u konačnici postaje roba za prodaju. Tako su komunalna poduzeća na dvostrukom gubitku, s jedne strane gube vrijednu sirovinu, s druge strane imaju značajno više komunalnog otpada čije zbrinjavanje košta jako puno. Stoga rješenja koja sprječavaju da otpad od hrane uopće uđe u komunalni sustav zbrinjavanja i sortiranja otpada postaju imperativ.

Rješenja takvih problema, kao i cjeloviti članak, moguće je pročitati OVDJE.