Kako su objavili lokalni mediji, tvrtka "Sarajevo-Gas" iz Istočnog Sarajeva koja je u vlasništvu entitetske vlade potkraj 2023. godine raspisala je natječaj za projektiranje i izgradnju plinovoda na pravcu Šepak kod Zvornika na Drini pa do Bosanskog Novog.
PROJEKT povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH dobio je prioritetni značaj u Bosni i Hercegovini, no vlasti u Republici Srpskoj ne odustaju od dodatnog povezivanja s Rusijom, što bi trebao osigurati novi plinovod od granice sa Srbijom do sjeverozapadnih dijelova BiH.
Kako su objavili lokalni mediji, tvrtka "Sarajevo-Gas" iz Istočnog Sarajeva koja je u vlasništvu entitetske vlade, potkraj 2023. godine raspisala je natječaj za projektiranje i izgradnju plinovoda na pravcu Šepak kod Zvornika na Drini pa do Bosanskog Novog, vijest s HINA-e prenosi Index.
Vrijednost tog projekta s PDV-om procijenjena je na oko 500 milijuna eura, a rok za prijavu zainteresiranih je 28. siječnja. Od ponuđača se očekuje što niža cijena, a zadaća je projektiranje i izgradnja trase na dužini od 325 kilometara te provedba građevinskih i specijalističkih radova.
Plan je da se na taj način osigura dobavni kapacitet od 1,2 milijardi prostornih metara plina na godišnjoj razini.
Taj projekt izravno podupire vlada RS koja ga je u studenom 2023. godine ocijenila strateški značajnim.
Dodik 2015. odbio plinovod preko Slavonskog Broda
Izravno povezivanje na najjeftiniji način s europskom plinskom mrežom preko Slavonskog Broda u RS-u su odbili još 2015. godine kada je takav prijedlog odbacio Milorad Dodik uz obrazloženje kako želi isključivo plin iz Rusije.
Novi plinovod namijenjen je isključivo nabavi plina iz Rusije preko teritorija Srbije, a tim pravcem BiH je ovaj energent dobivala i do sada preko jedinog plinovoda izgrađenog još 80-ih godina prošlog stoljeća, prenosi Index vijest s HINA-e.
Raspisivanje natječaja za novi plinovod kojim bi se jačala energetska veza BiH s Rusijom uslijedilo je neposredno nakon što su SAD pokazale izravno zanimanje za ubrzanje realizacije projekta Južne interkonekcije, odnosno povezivanja postojeće plinske mreže u BiH s onom u Hrvatskoj.
Američki interes i projekt Južne interkonekcije
S liderima političkih stranaka u Federaciji BiH diplomatski predstavnici administracije Trumpa u Sarajevu dogovorili su da će provedbu tog projekta preuzeti privatna američka tvrtka koja će nakon izgradnje plinovoda dobiti koncesiju za njegovu eksploataciju na razdoblje od 30 do 50 godina.
Taj bi plinovod osigurao da BiH ima izravni pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku, a sve se uklapa u strategiju po kojoj bi se EU do kraja 2027. godine trebala osloboditi svake ovisnosti o energentima iz Rusije.
Direktor "Sarajevo-Gasa" iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek ocijenio je kako to neće biti izvodivo u zadanim terminima pa se zalaže da se BiH i dalje oslanja na ruski plin. Tvrdi da je on najjeftiniji, a sigurnost opskrbe zajamčena.
Projekt Južna interkonkecija podrazumijeva gradnju oko 74 kilometra plinovoda na teritoriju Hrvatske iz pravca Zagvozda do granice s BiH u pravcu Posušja. U BiH treba izgraditi oko 180 kilometara plinovoda s odvojcima na Mostaru i Novom Travniku, a okvirna cijena je oko 250 milijuna eura, HINA-inu vijest prenosi Index.
Kroz njega bi se godišnje moglo transportirati oko 1,5 milijardi prostornih metara plina, a gradio bi se tako da bude spreman i za transport hidrogena kao goriva budućnosti kada se fosilna goriva izbace iz uporabe.
