Autor Jozo Jelinić, inače slavonskobrodski profesor, fotografijama i pričama prikazuje vjeru, molitvu i običaje vjernika
SIJEKOVAC - Župa svetog Ante Padovanskog u Gornjim Močilima - Sijekovcu dobila je svoj zavičajni kalendar za 2026. Tema ovogodišnjeg, šestog po redu zidnog katoličkog kalendara su vjerska hodočašća vjernika ove župe. Publikacija je djelo umirovljenog profesora Joze Jelinića, kroničara, pisca i publicista koji godinama marljivo bilježi i čuva od zaborava sva društvena događanja u ovom dijelu Bosanske Posavine, piše Večernji list.
Tradicija koja povezuje
Na pitanje zašto se odlučio baš na ovu temu, Jelinić podsjeća kako svako hodočašće predstavlja promjenu svakodnevice ustaljenog načina života, a hodočasnik se dovodi u razna iskušenja, trpljenje, napore. Motiv je iskazivanje duhovnosti, zbog zavjeta nekom svecu, raznih individualnih ili obiteljskih nakana. Duhovni sadržaji pretpostavljaju molitvu, pjevanje duhovnih pjesama, ispovijed i svetu misu. Najstariji oblik hodočašća je pješačenjem, što zbog fizičkih napora podrazumijeva sportsko-rekreacijsku komponentu, iako se danas ono nerijetko obavlja i biciklima, motorima i drugim prijevoznim sredstvima. Tu je i povijesna i kulturna dimenzija, upoznavanje osnovnih povijesnih i kulturnih pojmova neke župe, mjesta, žitelja i vjernika. U Hrvatskoj postoji mnoštvo svetišta, a najpoznatije hodočasničko odredište je marijansko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. U Bosni i Hercegovini su najstarija svetišta Olovo, Podmilačje i Komušina, a najpoznatije i najposjećenije je Međugorje. Vjernici župe Gornja Močila-Sijekovac tradicionalno su posjećivali mnoga od njih, a posjećuju ih i danas.
- Ove godine hodočastili smo Gospi Olovskoj, biciklima. Prije Tuzle svratili smo na kavu kod jedne obitelji. Domaćica je rekla da smo joj dolaskom pred njezinu kuću blagoslovili taj dan. Kada smo krenuli, ona nas je blagoslovila posvećenom vodom. - govori Jelinić.
Vedran Balen / Večernji list
Uoči patrona župe sv. Ante, vjernici svake godine 12. lipnja hodočaste od crkve sv. Ante u Podvinju kraj Slavonskog Broda do crkve u Gornjim Močilima. Na taj način simbolično spajaju štovanje istog sveca u Slavoniji sa štovanjem u svojoj Bosanskoj Posavini, spajajući dvije župe, dva svoja zavičaja. Petnaestim po redu hodočašćem organiziranim prošle godine hodočasnici su se pridružili svehrvatskom obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, prisjetivši se na poseban način 1000. obljetnice tog povijesnog događaja upravo u Podvinju, gdje je otkriven spomenik kralju Tomislavu. Uz Gornja Močila, u kalendaru su tekstom i fotografijama kratko opisana i sva druga mjesta u koja su hodočastili prošle godine – Padova (od 14. do 16. veljače), Karlovac, Olovo, Komušina, Plehan, Koraće, Bartolovci, Marija Bistrica, Rim (od 6. do 11. listopada) te Dubočac, piše Večernji list.
- Hodočasničkih mjesta je mnogo, pa već sada najavljujem kako ću istu temu obraditi i u kalendaru za 2027. godinu. - nastavlja autor.
Nakon objave knjige o svom naselju i župi Gornja Močila kod Bosanskog Broda 2018.te Rječnika-pojmovnika za područje navedenog naselja i župe 2021., Jelinić je nastavio pisati o detaljima vezanim za spomenutu župu i naselje, biltene u povodu godišnjica župe i kalendare. O svom zavičaju piše iz ljubavi prema njemu, zbog zahvalnosti prema mjestu u kojem je naučio razgovarati, hodati, voljeti braću, sestre, roditelje.
- Kalendar je namijenjen bivšim i sadašnjim župljanima Gornjih Močila, a posvećen je sjećanju na naše pretke koji su došli na ovo područje, borili se i gradili. Na ovaj način želimo im izraziti zahvalnost i odati priznanje na onome što su učinili. - ističe Jelinić.
Duhovni i kulturni trag
Povratnička župa svetog Ante Padovanskog u Gornjim Močilima u Domovinskom ratu 1992. godine potpuno je devastirana. Župna crkva je porušena, a hrvatsko stanovništvo u cijelosti protjerano. Nakon rata polako i mukotrpno župa se obnavlja, osobito od 2006. godine, kada na njezino čelo dolazi vlč. Ivan Tolj. Crkva je obnovljena, a u njezinoj neposrednoj blizini izgrađena je tvornica metalnih odljevaka i lijep vjersko-kulturno-sportski centar, piše večernji.hr.
Nažalost, povratak u Gornja Močila, kao i u Bosansku Posavinu općenito nikada nije realiziran. Od prijeratnih 1792 Hrvata danas ih ondje živi svega četvero. Ovo je područje praktično nestalo, a ljudi koji su u njemu živjeli nakon dramatičnog iskustva otpočeli su novi život negdje drugdje. Kalendar je izdan u nakladi župe sv. Ante Padovanskog i Zaklade Fraternitas.
