SLAVONSKI BROD - Kako piše portal zgradonacelnik.hr, mnoge zgrade u Hrvatskoj suočene su s velikim problemom - manjkom novca u pričuvi. Naravno, najjednostavnije rješenje je povećanje pričuve, no suvlasnici mu ponekad nisu skloni. Stoga je traženje dodatnih izvora prihoda jedna od opcija.

Iako ne postoji statistički podatak o tome kolika je prosječna pričuva u Hrvatskoj, barata se iznosom manjim od 0,40 eura (3 kune) po metru četvornom. A to je daleko ispod onog iznosa koji bi bio dovoljan za kvalitetno održavanje zgrade. Naravno, sve ovisi o potrebi zgrade, starosti i mogućnostima.

Stoga suvlasnici, predstavnici suvlasnika i upravitelji traže mogućnosti dodatnog prihoda zgrade. Tu je odmah problem u pravnoj osobnosti jer zgrada nema OIB. No dosadašnje najave ukazuju na to da će u novom Zakonu o održavanju i upravljanju zgradama OIB biti dodijeljen. Koje će izazove to donijeti, tek ćemo vidjeti.

Dosad su zgrade imale malo mogućnosti ostvarivanja dodatnog prihoda. Dva su najčešća - postavljanje reklama na fasadu ili druge dijelove zgrade ili postavljanje antene telekom operatera na krovu.

Postaviti reklamu na zgradu nije jednostavno. Zgrada prvenstveno mora biti na dobroj (frekventnoj) lokaciji. Onda je potrebno pronaći tvrtku ili agenciju koja ima interes staviti reklamu na zgradu. Nakon toga suvlasnici moraju donijeti odluku o tome.

Svaki suvlasnik je u idealnom dijelu vlasnik zajedničkih dijelova. To se odnosi i na pročelje. Trebala bi suglasnost svih, ali je to gotovo nemoguće postići, pa se reklame postavljaju i bez u cijelosti ispunjenih zakonskih uvjeta. Suvlasnik koji eventualno trpi štetne posljedice od postavljanja reklama ima pravo na sudsku zaštitu.

Naravno, svaka jedinica lokalne samouprave, temeljem svojih Odluka o komunalnome redu, propisuje određena pravila postavljanja reklama na zgrade.

Poznati neboderi uz korzo također ne služe kao prostor za oglašavanje. Foto: Ž.G.

Neke zgrade koje imaju ravne krovove iznajmile su ga telekom operatorima koji su postavili svoje antene. Antene se u pravilu postavljaju u radijusu od osam kilometara jedne od druge. U pravilu, zgrade dobivaju 'pristojan' iznos u pričuvu.

No, kod ovog dijela dodatnog prihoda zgrade 'karte su već podijeljene'. U gradovima su antene već postavljene tako da zgrade nemaju puno mogućnosti oko ovog načina 'zarade'.

U posljednje vrijeme, u Hrvatskoj su se pojavili paketomati. To je najnoviji oblik mogućeg dodatnog novca u pričuvi. Novac nije u iznosima kao u prethodnim primjerima, no može se dobro utržiti.

Dosadašnja iskustva zgrada diljem Hrvatske pokazuju da se mjesečno može uprihoditi od 70 do 130 eura. Naravno, ovisi o lokaciji zgrade i mogućnostima poslužitelja.

Pravila igre su: paketomat mora biti postavljen na čestici zgrade, potreban je izvor električne energije i potrebna je odluka suvlasnika.

Prazan prostor za oglašavanje na zgradi u Ulici P. Krešimira IV. u Slavonskom Brodu Foto: Ž.G.

Ako u zgradi postoji prostor (u nekim slučajevima su se smetlarnici prenamijenili u poslovni prostor), nije loše taj prostor iznajmiti. Naime, mnoge zgrade u Hrvatskoj i na ovaj način ostvaruju dodatan prihod. Je li riječ o tome da se prostor iznajmljuje kafiću, kiosku ili nečemu drugome ili se iznajmljuje prostor za terasu kafiću ili se, pak, u najam daje prostor nekome od suvlasnika u zgradi.

Ključno u ovoj priči je odluka suvlasnika, ali i način plaćanja poreza jer je stopa oporezivanja 10 posto.

U posljednje vrijeme mnogi se suvlasnici raspituju o mogućnostima postavljanja solarnih panela na krovovima zgrada. No, iako ta mogućnost postoji već neko vrijeme, još niti jedna takva elektrana nije postavljena.

Stoga je možda moguće iznajmiti krov investitoru koji će postaviti takvu jednu elektranu, a zauzvrat suvlasnicima uplaćivati određeni iznos u pričuvu. U ovome segmentu, ključna je odluka suvlasnika jer je riječ o dugoročnom najmu za koji je potreban pristanak 100 posto suvlasnika.

Izvor: Zgradonačelnik