Hrvatska leži na velikom geotermalnom bogatstvu, a posebno se ističe Slavonija, gdje se u nekim gradovima provode bušenja za pronalazak vruće vode.
SLAVONSKI BROD - Iako se u javnosti najčešće govori o suncu i vjetru, Hrvatska zapravo leži na jednoj od najbogatijih geotermalnih zona u regiji. Nakon što je vruća voda pronađena u Osijeku, Vinkovcima, Velikoj Gorici i Bjelovaru, još jedan grad može se pohvaliti geotermalnim potencijalom - Slavonski Brod, piše portal Bauštela.hr.
No, prije nego što započne bušenje, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenulo je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za projekt izrade istražne bušotine geotermalne vode Slavonski Brod GT-1 (SBGT-1). Riječ je o projektu kojim se planira istražiti potencijal geotermalne energije na području grada Slavonskog Broda, a prije donošenja konačne odluke prikupljaju se mišljenja nadležnih tijela i zainteresirane javnosti.
Nositelj zahvata uz zahtjev je dostavio Elaborat zaštite okoliša, na temelju kojeg Ministarstvo traži mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima te jedinica lokalne i regionalne samouprave o tome može li se očekivati značajan negativan utjecaj zahvata na okoliš na području njihove nadležnosti. Nakon razmatranja svih pristiglih mišljenja te očitovanja javnosti i zainteresirane javnosti, Ministarstvo će donijeti rješenje kojim će utvrditi je li potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.
Lokacija zahvata
Istražni prostor Slavonski Brod prostire se na površini od 41,22 četvorna kilometra i nalazi se na području grada Slavonskog Broda u Brodsko-posavskoj županiji. Planirana istražna bušotina Slavonski Brod GT-1 (SBGT-1) bit će smještena na katastarskim česticama k.č. 2415/1 i 2415/22 u katastarskoj općini Slavonski Brod, piše bauštela.hr.
Opis planiranog zahvata
Projekt izrade istražne bušotine obuhvaća nekoliko naftno-rudarskih aktivnosti. Planirano je uređenje bušotinskog radnog prostora veličine 80 × 90 metara (7.200 kvadrata) za smještaj bušaćeg postrojenja te izgradnju lagune za proizvodno ispitivanje bušotine zapremnine 1.280 metara kubnih. Predviđena je i izrada kanala istražne bušotine.
U slučaju pozitivnog ishoda istraživanja, bušotina će biti opremljena za eksploataciju geotermalne vode, a radni prostor smanjit će se na optimalnu veličinu potrebnu za korištenje geotermalnog izvora. Ako se pokaže da ležište nema očekivani potencijal, bušotina će se trajno zatvoriti, a radni prostor sanirati.
Zadatak bušotine je probušiti i ispitati litotamnijske vapnence miocenske starosti radi procjene mogućnosti korištenja geotermalne energije. Procijenjena dubina bušotine iznosit će oko 1.400 metara ± 100 metara, mjereno od razine tla.
U slučaju pozitivnih rezultata istraživanja, prije početka eksploatacije geotermalne vode bit će potrebno provesti novi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, sukladno točki 10.3. Priloga II. Uredbe, koja se odnosi na eksploataciju mineralnih i geotermalnih voda za energetske svrhe.
Geotermalni potencijal Hrvatske
Prisjetimo se i našeg nedavnog razgovora s Agencijom za ugljikovodike (AZU), koji su ispričali o potencijalu geotermalne energije u Hrvatskoj, izvješava bauštela.hr.
Kako su nam rekli, gospodarska djelatnost eksploatacije geotermalne vode u Republici Hrvatskoj trenutačno se provodi na 13 eksploatacijskih polja. Na šest polja predviđena je proizvodnja električne energije, dok je na preostalih sedam polja namjena proizvodnja toplinske energije, prvenstveno za grijanje stambenih i javnih objekata te staklenika.
Također, trenutačno se geotermalna voda koristi na dva eksploatacijska polja za potrebe grijanja (Zagreb i Bizovac) te na dva polja za grijanje staklenika (Bošnjaci i Sveta Nedjelja). Istodobno se istražne aktivnosti geotermalnog potencijala provode na 23 istražna prostora na području Slavonije, Podravine, Međimurja i Pokuplja.
- Energetska namjena tih projekata ovisi o procijenjenom geotermalnom potencijalu pojedine lokacije te uključuje mogućnost proizvodnje električne ili toplinske energije za potrebe razvoja sustava toplinarstva, kao i grijanja staklenika i plastenika. Raspoloživa toplinska ili električna snaga geotermalne bušotine može se pouzdano utvrditi tek nakon provedbe ispitivanja geotermalnog ležišta na dotok, zbog čega prije izrade bušotine nije moguće precizno kvantificirati stvarni geotermalni potencijal, dodali su iz Agencije.
Agencija je tijekom proteklih godina, temeljem analize više od 200 bušotina, identificirala 75 područja pogodnih za primjenu geotermalne energije u energetske svrhe. Od toga je 43 prostora pogodno za toplinarstvo, a 32 prostora za proizvodnju električne energije, piše bauštela.hr.
Dio tih prostora već je bio predmet nadmetanja za odabir najpovoljnijih ponuditelja, dok će preostali biti uključeni u buduće postupke. Ukupni geotermalni potencijal Republike Hrvatske procjenjuje se na više od 1 GW, što upućuje na značajan, još uvijek nedovoljno iskorišten energetski resurs.
