SLAVONSKI BROD - Najveća je i najnadarenija plesna umjetnica koja je do danas izišla iz hrvatskog naroda - o Miji Čorak Slavenskoj zapisao je dr. Slavko Batušić, u četvrtom tomu Hrvatske enciklopedije već 1942., piše Glas Slavonije. Zvali su je Ljepota, Gracija, Harmonija... stoji na spomen-ploči na njezinoj rodnoj kući u Brodu na Savi, u kojoj je na svijet došla 20. veljače 1916. Svi koji su voljeli i poznavali ples sa svjetskih pozornica, od 30-ih do 50-ih, znali su za Miju Čorak Slavensku, nazivajući je Paganini među balerinama.

 Zadnjih 20 godina svoga života pisala je memoare, a najviše od svega mučila ju je misao kako će biti zaboravljena ne samo u Americi, gdje je provela većinu života, nego i u rodnoj Hrvatskoj.

Zadnjih 20 godina svoga života pisala je memoare, a najviše od svega mučila ju je misao kako će biti zaboravljena ne samo u Americi, gdje je provela većinu života, nego i u rodnoj Hrvatskoj.

- Obećala sam joj da ću ispričati njezinu priču i odlučila sam napraviti film o plesu - rekla je Mijina kći Maria Ramas, autorica filma "Mia, a dancer's journey”, nagrađenog prošle godine Emmyjem u kategoriji Umjetnost i kultura, predstavljajući ga Brođanima u Kazališno-koncertnoj dvorani. Često je slušala majčine priče o mjestu u kojem je rođena, o kupanju na Savi, sladoledu, prisjeća se Ramas koja je prvi put posjetila Hrvatsku 2004., a onda i četiri godine kasnije, kada je počelo snimanje filma o najvećoj balerini s ovih prostora, rođenoj od oca Milana, ljekarnika i majke Hedvige - iz glazbeno nadarene obitelji Palme.

Uz redateljicu Kate Johnson nastala je emotivna i poučna priča o čaroliji plesa - velikom talentu, upornosti, slavi, hrabrosti i glamuru, ali i trnovitu putu, nevjerojatnoj biografiji nedostižne plesačice koju je ples - bez obzira na sve poteškoće - uvijek vraćao u život.

Kao trogodišnja djevojčica prvi je put nastupila u HNK-u, u ulozi Trouble u "Madamme Butterfly”. Balet je učila kod Josefine Weiss, potom kod Margarete i Maksimiliana Fromman s kojima je nastupala na pozornici HNK. S devet je godina plesala glavnu ulogu u baletu "Figurine” na pozornici HNK, a s 12 odlazi u Beč kod baletnog majstora opere Lea Duboisa i Grete Krauss Arnicki, koja ju podučava moderni ples. S 13 je godina prva solistica baleta HNK-a, a primabalerina postaje s 18. Na Olimpijadi u Berlinu 1936. pobjednica je u plesnoj konkurenciji. Godinu dana kasnije trijumfira i u Parizu nastupivši u prepunoj Salle Playel, postavši prvo gostujuća, a potom primabalerina, tada svjetski najpoznatije trupe Ballet Russe de Monte Carlo – kada počinje i njezin svjetski uspjeh. Pleše u Francuskoj, Engleskoj, Sjevernoj Americi i Kanadi, Južnoj Americi...

Kći Marija, rođena 1947., prisjeća se stalnih majčinih putovanja, kada je ostajala s bakom. Slavenska Franklin Ballet formira 1952. i s njim kreira i producira poznati balet "Tramvaj zvan čežnja”, prema djelu Tennessea Williamsa, no bez podrške sponzora teško je opstajala.

Prestala je plesati 1962., kada se počela baviti baletnom pedagogijom na University of California u Los Angelesu. Umrla je 5. listopada 2002., u Los Angelesu, a 18. travnja 2005., prema njezinoj je želji urna s posmrtnim ostatcima prebačena na groblje Mirogoj u Zagrebu.

Emotivni film o velikoj balerini i uspjehu "čak i kada potječeš iz malog mjesta” dirnuo je Brođane, koji do prije 15-ak godina nisu niti znali za slavnu bivšu sugrađanku. Više od šest desetljeća bila je zaboravljena, dok ju plesni znalci, uz institucije u kulturi Grada, nisu otrgnuli od zaborava, kao dio brodske i hrvatske povijesti. Ove godine Slavonski Brod nizom sadržaja obilježava 100. godina od rođenja Mije Čorak Slavenske, a u sklopu 27. brodskog glazbenog ljeta - predstavljanjem i zanimljivog, nagrađenog filma.

Poštanska markica
U obilježavanje obljetnice uključila se i Hrvatska pošta izdavanjem posebne poštanske marke kroz projekt Znameniti Hrvati, posvećene Slavenskoj. Markicu je dizajnirala Katarina Lončar, a izdane su u arcima od 20 komada. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana.